Nuša Bunić na čitanju presude (Foto: Pixsell,Vjeran Zganec Rogulja) - 2
Nuša Bunić na čitanju presude (Foto: Pixsell,Vjeran Zganec Rogulja) - 2

Nušu Bunić teretilo se za to da je 15. lipnja 2017. u Varaždinu nožem ubola 30-godišnjeg Nikolu Tureka u lijevu stranu vrata i prerezala mu karotidnu arteriju, a potom pobjegla s mjesta događaja. Pitali smo psihijatra što ju je moglo natjerati na to.


Stalni sudski vještak, psihijatar dr. Špiro Janović smatra da se u slučajevima poput ubojstva za koje je osuđena Nuša Bunić radi o dubokoj patologiji.

Nuša Bunić proglašena je krivom i osuđena na 12 godina zatvora. Dr. Janović smatra da je ta kazna realna s obzirom na to što joj se stavlja na teret.

Majka osuđene Nuše Bunić (Foto: Pixsell,Vjeran Zganec Rogulja) Nušina se majka nakon presude obrušila na novinare: "Ovo je linč! Imam sve crno na bijelo. Sram vas bilo!"

Nuša Bunić (Foto: Pixsell, Vjeran Zganec Rogulja) Žene ubojice u Hrvatskoj: Detalji stravičnih zločina koji su šokirali cijelu zemlju – noževi, novac i ljubavni trokut

Podsjetimo, Nuša Bunić i Nikola Turek prekinuli su ljubavnu vezu godinu i pol prije zločina. Ona je za drugog bivšeg dečka prijateljici rekla kako bi ga odvela na Dravu, zavezala, mučila ga i iživljavala se nad njim, a nakon svega bi kazala da ju je pokušao silovati.

Njezina prijateljica je, nakon što se doznalo za ubojstvo, poslala poruku dečku s kojim je Nuša bila nakon Nikole. U poruci je napisala da je ubojstvo počinjeno upravo onako kako su o tome njih dvije razgovarale.

Nema razlike između žena i muškaraca ubojica

No, što je to što nekoga potjera preko granice i dovede do odluke da ubije nekoga? Psihijatar dr. Špiro Janović za DNEVNIK.hr je kazao da se radi o dubokoj patologiji i narcističkoj povredi. U počinjenju takvih ubojstava nema razlike u tome je li ubojstvo počinila žena ili muškarac.

Tragični slučajevi partnerskog nasilja sa smrtnim ishodima imaju zajedničko ishodište, a to je krizna situacija gubitka, a odnos prema gubitku je individualan, smatra dr. Janović.

"Gubitak može biti prekid braka ili emocionalnog odnosa. Neke će osobe nakon žalovanja zbog gubitka naći pozitivnu prilagodbu na promjene i krenuti dalje u životu. Na žalost, neke osobe u slučaju prekida emocionalne veze, odbijanja bliske osobe, prestanka bliskog odnosa, će reagirati destruktivno.

To znači da u takvom emocionalnom trenutku nisu mogle naći emocionalni izlaz iz krizne situacije. Osoba je u takvoj situaciji psihološki preplavljena negativnim osjećajima, a naročito je izražen osjećaj da ne može savladati takav gubitak. Destruktivni porivi, koji se javljaju reaktivno, mogu završiti tragično za osobu i njenu okolinu.

Osim osjećaja nemogućnosti savladavanja gubitka, osoba u takvim slučajevima može osjećati i duboku narcističku povredu, kao povredu vlastite osobnosti, gubitak poštovanja ili samopoštovanja, ali i sigurnosti, povjerenja u život, ljude, obitelj", kazao je Janović.

Osjećaji ljutnje, patnje, duševne boli i srama

A dok se većina ljudi oporavi u takvim situacijama, uz podršku obitelji, prijatelja i okoline, osobe s poremećajima osobnosti ili osobe s nekim psihičkim smetnjama ili neliječenim psihičkim bolestima - imaju veći rizik za počinjenje nasilnih djela.

"Često je uzrok nasilnog ponašanja, pogotovo takozvanog osvetničkog ponašanja, osjećaj osobne uvrede ili stručno, narcističke povrede. Frustracija, koja nastaje u toj situaciji povrede, povezana je s osjećajima ljutnje, patnje ili duševne boli, i srama.

Odbijanje se može shvatiti kao ponižavanje, koje proizvodi intenzivne osjećaje. Sram, koji može biti svjestan, a češće nesvjestan, npr. uslijed odbijanja ili ponižavanja, jedan je od najintenzivnih osjećaja, koji mogu posljedično pobuditi agresivno ponašanje.

Osoba, koja percipira gubitak poštovanja ili povredu nekog ponosa, može osjetiti jaku, očito i preplavljujuću, frustraciju koja dovodi do agresivnog čina. Nepodnošljivu frustraciju može izazvati i nemogućnost zadovoljenja neke potrebe, akutne ili dugoročne, psihološke ili emocionalne, što se doživljava ponovno kao nedostatak poštovanja, osjećaj nesigurnosti, praznine i zatim dovodi do abreagiranja u vidu nasilnog ponašanja", dodaje dr. Špiro Janović.

Upravo frustracije ruše granice i dovode do napada na drugu osobu. "Osobe mogu imati netoleranciju na frustracije zbog poremećenog psihološkog razvoja tijekom djetinjstva i mladosti, što ima za posljedicu razvoj poremećaja ličnosti.

Takva se osoba manjkavo nosi s frustracijama i stresom, jer nema razvijene zrele mehanizme obrane. Isto tako, neke psihičke bolesti, naročito neliječene, dovode do smanjenja sposobnosti osobe za toleranciju frustracije i posljedične sklonosti agresivnom ponašanju", zaključuje Janović.

Nušina se majka nakon presude obrušila na novinare: "Ovo je linč! Imam sve crno na bijelo. Sram vas bilo!"