Slika nije dostupna
Slika nije dostupna

Deblokadom hrvatskih pristupnih pregovora može biti zadovoljna i Slovenija jer dogovor uključuje i povratak na drugi prijedlog arbitražnog sporazuma koji je 15. lipnja ove godine predložio europski povjerenik Olli Rehn, izjavio je u nedjelju u središnjoj informativnoj emisiji TV Slovenije slovenski premijer Borut Pahor.


'Mojim dogovorom s hrvatskom premijerkom Jadrankom Kosor može biti zadovoljna i Slovenija jer se Hrvatska pismeno obvezala da će se pregovori o granici nastaviti na osnovi drugog Rehnova prijedloga', rekao je Pahor. 'U drugom Rehnovom prijedlogu definiran je i kontakt s otvorenim morem', kazao je on i dodao da je zato vezivanje deblokade hrvatskih pregovora s nastavkom rješavanja graničnog pitanja 'velik uspjeh'. Iako su političke reakcije na dogovor u Sloveniji uglavnom pozitivne, mediji navode da njime može biti zadovoljnija Hrvatska. Po navodima medija, Slovenija nije dobila obećanje da će granično pitanje biti definitivno riješeno prije ulaska Hrvatske u EU, nego da će do tada, kako je potvrdio i Pahor, morati biti ratificiran sporazum o arbitražnom postupku.

Vezani članci Slika nije dostupna Odgođena sjednica o deblokadi Hrvatske Slika nije dostupna Pahor od odbora zatražio pristanak na deblokadu pregovora

>> Je li kemija pomogla deblokadi sporazuma? 

'Velika promjena hrvatskih stajališta'

Hrvatska su se stajališta uvelike promijenila i to na korist Slovenije, a ne na njenu štetu, smatra Pahor

'Hrvatska se sada obvezala da granično pitanje shvaća kao dio pregovaračkog procesa i to je po prvi put pismeno potvrdila Europskoj komisiji', rekao je Pahor. 'Granično pitanje bit će riješeno bilo arbitražom bilo bilateralnim sporazumom i to će biti prije nego što Hrvatska uđe u EU. To što će Hrvatska sada pregovarati o drugom prijedlogu Ollija Rehna...velik je uspjeh za Sloveniju', rekao je Pahor. 'Drugi Rehnov prijedlog arbitražnog sporazuma između Slovenije i Hrvatske govori...o dodiru s otvorenim morem', rekao je Pahor. 'To je velika promjena dosadašnjih hrvatskih stajališta jer je Hrvatska do sada granično pitanje smatrala bilateralnim i o njemu nisu željeli razgovarati u okviru pregovaračkog procesa s Europskom unijom', rekao je slovenski premijer.

Slovenija uvjetovala prihvaćanje Rehnovog prijedloga

Povjerenik Rehn je 22. travnja predstavio prijedlog koji je hrvatska strana prihvatila, a 8. svibnja prihvaćen je i u Hrvatskom saboru. Prijedlog je razdvajao pitanje razgraničenja od pristupa Slovenije otvorenom moru. Granica se trebala odrediti po međunarodnom pravu, a pitanje iskorištavanja pomorskih područja i dodira Slovenije s otvorenim morem po međunarodnom pravu, načelu pravičnosti i u duhu dobrosusjedskih odnosa. Slovenija nije izravno odbila taj prijedlog, nego je njegovo prihvaćanje uvjetovala prihvaćanjem pet njezinih amandmana koji su bitno mijenjali njegov smisao. Iako je i sam Rehn u više navrata izjavljivao da je njegov prijedlog, koji je Hrvatska prihvatila, konačan, on je 15. lipnja predstavio donekle promijenjenu verziju toga prijedloga u kojem je djelomično prihvatio slovenske zahtjeve.

Nikad u cijelosti u javnosti

Sadržaj toga donekle promijenjenog prijedloga nikad nije dospio u javnost, osim nekih pojedinosti. Rehn je u novom tekstu riječ 'kontakt' (slovenskih voda s otvorenim morem) zamijenio riječju 'junction', koja se na hrvatski može prevesti kao 'spojnica'. Hrvatska je ustrajala u stajalištu da ostaje pri prijedlogu koji je prihvaćen u Hrvatskom saboru, a Slovenija ga je smatrala dobrom osnovom za nastavak pregovora, optuživši Hrvatsku da je istupila iz pregovora. Potkraj lipnja Rehn je objavio da je iscrpio svoje kreativne mogućnosti i da je vrijeme da dvije zemlje bilateralno riješe taj problem. (Hina)