Galerija
U ponoć je počela izborna šutnja. Posljednjih tjedana aktualno je pitanje, ima li ona uopće smisla u današnje, digitialno vrijeme.
Za vrijeme izborne šutnje zabranjena je bilo kakva promidžba kandidata - njihovo javno predstavljanje, obrazlaganje programa, nagovaranje birača da glasuju za nekoga od njih i tako dalje.
Tijekom dana je bilo kršenja izborne šutnje, građani su mailom DIP-u prijavljivali primjere kršenja. Prije dva sata jedan od kandidata na svojem je Facebook profilu objavio fotografiju s obitelji.
Reporterka Dnevnika Nove TV Valentina Baus razgovarala je s potpredsjednikom DIP-a Josipom Salapićem o tome je li pritom bilo bilo riječi o kršenju izborne šutnje.
"Zaprimili smo nekoliko prijava vezanih za kršenje izborne šutnje. Jedna od njih je bila objava kandidata. Na nama je bilo upozoriti sve koje su eventualno prekršili izbornu šutnju da sporne stvari uklone, nebitno radi li se o privatnim ili stranačkim profilima. Reakcija je za sve jednaka, a to je da se takve stvari u izbornoj šutnji ne mogu događati", rekao je Salapić i nastavio.
"S obzirom da je izborna šutnja, ne bih spominjao ime kandidata, ali on, kao i svi koji su napravili slično, će biti upozoreni", dodao je.
Za kršenje izborne šutnje na predsjedničkim izborima nema kazne, no svejedno je se većina pridržava.
"I tijekom prvog kruga je bilo kršenja, a vjerojatno će ga biti i sutra. Na DIP-u, ali i Vladi Republike Hrvatske kao i Saboru i svim strankama je da se određena pravila, kada je u pitanju izborna utrka, za budućnost promjene", rekao je potpredsjednik i dodao što misli o tome da se izborna šutnja provodi.
"Ponovit ću ono što sam rekao i prvom krugu, mi danas radimo po zakonu. Ovi izbori za predsjednika Republike podložni su zakonu iz 1992. godine. Puno je godina od tada prošlo, institucije su zastarjele, a Hrvatska je mlada europska država tako da smatram da je potrebna promjena. Jedno je vrijeme kada je nastajala Hrvatska, a drugo sada kada smo i u Europskoj uniji. Društvene mreže i modernizaciju su napravili svoje. Mislim da ćemo, kada prođu ovi i lokalni izbori, sjesti svi zajedno i napraviti radnu skupinu koja će onda dati svoj prijedlog i raspravit o tome", rekao je Salapić.
Potom je objasnio kakva će biti procedura s građanima koji su u prvom krugu vadili tzv. plave potvrde.
"Najviše su nas danas zvali upravo zbog toga pitanja. Sada nam je malo već lakše nego u prvom krugu zato što svi oni građani koji su izvadili potvrde, to sada ne moraju napraviti. Oni građani koji se nalaze u inozemstvu, takvih ima više od sedam tisuća, to su učinili. Imamo i 18 tisuća građana koji su se prethodno registrirali u Republici Hrvatskoj, a izvan su svojih gradova i općina. Treći su oni s plavim potvrdama. Svi oni koji su imali nevažeću osobnu iskaznicu u prvom krugu, a bili su na biralištu i dobili plavu potvrdu, to sada ne moraju vaditi više. Oni su automatizmomo unutra, a oni koji nemaju neka provjere svoje dokumente i sutra odu po potvrdu", rekao je potpredsjednik.
Za kraj je objasnio do kada bi se na izborni dan mogli znati rezultati te tko je pobjednik predsjedničkih izbora.
"Mi ćemo početi oko pola osam. Već ćemo jedno 10% biračkih mjesta imati obrađenih. Negdje poslije 21 sat, trebalo bi više od 90% biračkih mjesta biti obrađeno. To će biti puno brže nego u prvom krugu", zaključio je Salapić.
Pročitajte i ovo
Pročitajte i ovo
