Zagrebački Trgovački sud prihvatio je danas tužbu Udruge Potrošač protiv osam banaka zbog valutne klauzule u švicarskim francima i jednostrane promjene kamatne stope, ali je odbacio dio u kojem je Udruga tražila da se bankama naloži da potrošačima izmjene ugovorene obveze i glavnicu vežu uz euro.
Pročitajte i ovo
>> 'Bilo bi dobro da se svi krediti u Hrvatskoj prebace u kune'
Sud je naložio tužitelju da svakoj banci pojedinačno u roku od 15 dana dostavi primjerak ugovora sa spornom valutnom klauzulom, odredbu općih uvjeta o promjenjivim kamatnim stopama te primjerak ponude ili reklame za kreditne ugovore uz primjenu švicarskog franka. Udruga Potrošač pritom za svaku banku mora navesti je li ta banka za konkretnu vrstu kredita nudila samo kredit u švicarcima ili je bila ostavljena mogućnost izbora u kunama ili eurima.
Sud je tužitelju naložio i da dostavi podatak o kretanju tečaja, odnosno omjeru tečaja između kune i švicarca, kune i eura te eura i švicarca. Osam tuženih banaka - Zagrebačka, Privredna, Erste, Raiffeisenbank, Hypo Alpe-Adria-Bank, OTP, Societe Generale - Splitska banka i Volksbank moraju se o tome očitovati do kraja siječnja iduće godine.
Očekuje se da će prvo parnično ročište biti održano u veljači. Nakon presude postoji mogućnost da će banke morati glavnicu konvertirati u kune. Riječ je o prvoj takvoj tužbi u povijesti hrvatskoga pravosuđa.
Djelomično usvojen prigovor banaka
Nakon što su predstavnici banaka prigovorili tužitelju da nije naveo ispravno razdoblje u kojem su banke ugovarale sporne kredite s valutnom klauzulom, tužitelj je kao krajnji rok 31. prosinca 2011. ispravio u 31. prosinca 2008., a ostao je pri stajalištu da su banke sporne kredite počele sklapati od 1. siječnja 2004.
Banke su prigovorile i zato što smatraju da tužitelj ni iz novog pokušaja nije dovoljno precizirao tužbeni zahtjev jer svaka od banaka ima svoju varijantu sporne ugovorne klauzule i odredbe o promjenjivosti kamate.
Tužitelj je, pak, naveo da je njihov tužbeni zahtjev dovoljno određen prema Zakonu o zaštiti potrošača i da se iz njihova zahtjeva može razabrati da se radi o nepoštenoj poslovnoj praksi te da zato nije potrebno za svaku banku navoditi tekst pojedine ugovorn klauzule. Banke su, po tvrdnjama tužitelja, pri sklapanju spornih ugovora o kreditu postupali netransparentno te građane nisu uputili na posljedice, iako se oni u odnosu pojavljuju kao neuke stranke.
Udruga franak, kojoj je ranije odbijena tužba protiv banaka, ističe da u Hrvatskoj ima preko 100.000 korisnika kredita vezanih za švicarce, od kojih je 75.000 stambenih kredita, kojima su s obzirom na klizanje franka i promjene kamatnih stopa posljednjih godina rate otplate porasle od 35 do čak 100 posto. (Hina)
DNEVNIK.hr pratite putem iPhone/iPad | Android | Twitter | Facebook
