Dijele tisuće eura za ova zanimanja: Evo tko ima pravo i kako do stipendije, a od ove godine velika promjena

Sve veći nedostatak radne snage u brojnim sektorima natjerao je državu, gradove i poslodavce u Hrvatskoj da posljednjih godina značajno povećaju broj stipendija za tzv. deficitarna zanimanja. Riječ je ponajprije o strukovnim zanimanjima za koja se školuju učenici trogodišnjih srednjih škola, a koja su na tržištu rada sve traženija.

tri vijesti o kojima se priča IMAŠ PRAVO, OSTVARI GA Još jedna skupina građana od početka svibnja može se voziti besplatno zagrebačkim javnim prijevozom Traje epidemija Kaos na još jednom luksuznom kruzeru: Više od 100 putnika i članova posade pokosio opasni virus Digitalna legalizacija Nova šansa za tisuće bespravnih graditelja: Počinje predaja zahtjeva, donosimo proceduru korak po korak

Najvažniji program na nacionalnoj razini provodi Ministarstvo gospodarstva kroz projekt stipendiranja učenika u obrtničkim zanimanjima. U sklopu tog programa učenici mogu dobiti oko 2.400 eura jednokratne potpore. Prijave se podnose online, a natječaj se u pravilu raspisuje u proljetnim mjesecima.

Od 2026. uvedena je i važna promjena. Ministarstvo gospodarstva odlučilo je podići prag za dobivanje stipendije, pa je glavni kriterij – prosjek ocjena – povećan s dosadašnjih 4,0 na čak 4,5.

Pravo na državnu stipendiju imaju redovni učenici koji se školuju za zanimanja s liste deficitarnih, najčešće u trogodišnjim strukovnim programima. Osim visokog prosjeka, učenik ne smije ponavljati razred i mora imati hrvatsko državljanstvo.

Uz državu, značajnu ulogu imaju i gradovi te županije. Primjerice, Grad Zagreb dodjeljuje stipendije za učenike koji se obrazuju za deficitarna zanimanja u iznosu od oko 380 eura mjesečno. Takve stipendije isplaćuju se tijekom školske godine, a uvjeti uključuju redovno školovanje, prebivalište na području grada ili županije, neponavljanje razreda i minimalni prosjek ocjena, najčešće oko 3,0.

Treći važan izvor stipendija su poslodavci. Brojne tvrtke, osobito u građevini, turizmu i industriji, nude učenicima mjesečne potpore koje se najčešće kreću između 100 i 300 eura. U zamjenu često traže da učenik kod njih odrađuje praksu ili se obveže na rad nakon završetka školovanja.

Među najtraženijim zanimanjima nalaze se elektroinstalateri, automehatroničari, vodoinstalateri, stolari, zidari, tesari, keramičari, ali i kuhari, pekari i mesari. Upravo su to zanimanja za koja poslodavci već godinama upozoravaju da nedostaje radnika.

Postupak dobivanja stipendije relativno je jednostavan, ali zahtijeva praćenje natječaja. Učenici se prvo moraju upisati u odgovarajuće zanimanje koje je na listi deficitarnih, zatim pratiti natječaje koje raspisuju država i lokalne vlasti te prikupiti potrebnu dokumentaciju, poput potvrde o školovanju i svjedodžbi. Prijave se najčešće podnose online ili putem službenih sustava gradova i ministarstava.

Stipendije za deficitarna zanimanja postale su jedan od ključnih alata države i poslodavaca za rješavanje problema nedostatka radne snage. Osim financijske pomoći tijekom školovanja, učenicima često otvaraju vrata sigurnijeg zaposlenja odmah nakon završetka škole.