Hrvatska ima više stanovnika. U godinu dana broj se povećao za 0,2 posto, odnosno, za 6547 osoba. No, negativni trendovi nisu zaustavljeni u svim dijelovima zemlje.
Slavonija i dalje nezaustavljivo tone. Najnovija procjena Državnog zavoda za statistiku pokazuje da je stanje alarmantno u tri slavonske županije.
Šarengradske ulice puste i prazne, i to ne samo zbog kiše.
"Pa tu nema nikog, tu je sve šuplje i prazno", rekao je Ivan iz Šarengrada.
Šarengradska djeca rađaju se u Njemačkoj i Irskoj. Matična škola, s dvije područne, jedva funkcionira.
"2000. smo imali 199 djece, jednostavno je tragično reći uopće činjenicu da danas imamo 47 djece u ove tri škole", rekao je Pero Ćorić, predsjednik MO Šarengrad.
U mjestu žive umirovljenici i starije osobe.
"Zajedno s mojim tatom i prijateljem koji je tu živio je umrlo 70 ljudi u tih pet godina", kazala je Dinka Juričić.
Da ne bude sama, Dinka je osnovala stambenu zajednicu. Pridružila joj se Karmen iz Maribora: "Zajedno plaćamo režije i hranu, evo na primjer ja kuham, moja prijateljica Karmen pere suđe".
Demografski potop i u drugim dijelovima Slavonije.
U općini Lovas ove godine bilo je 12 sprovoda i samo dva krštenja. Vrtić u Lovasu godinama je radio samo na pola radnog vremena. Nova načelnica izbore je dobila jer je obećala to promijeniti.
"Omogućili smo roditeljima četverosatni program edukativno, kreativno-sportskih radionica koje provodi ovlaštena tvrtka za edukaciju djece koja zapošljava odgajatelje i djeca će naravno u sklopu toga imati i topli obrok", rekla je Lea Vidić, načelnica općine Lovas.
Lokalni proračun je skroman, pa se s Vukovarom pregovara o spajanju vrtića.
"Ovo je bio prekratak period od lipnja do rujna da bismo mogli to ishoditi", dodala je Vidić.
Slavonija u jednu krajnosti, a ove tri regije u drugu
Ovakve probleme nemaju svi u Hrvatskoj. Prema posljednjoj procjeni, broj stanovnika u zemlji porastao je na 3,866.233, odnosno, u godinu dana nas je 6547 više.
Najviše su rasle Istarska, Zadarska i Zagrebačka županija, no Slavonija i dalje tone, najviše Požeško-slavonska, Virovitičko-podravska i Vukovarsko-srijemska županija.
"Jako je lijepo živjeti u Šarengradu i u gradu Iloku, tko ima od čega", rekao je Ćorić.
"Kolega mi je eto, otišao na more. Fino mu je, zarađuje kako treba, a ovdje kod nas je bože sačuvaj", rekao je Denis Zajec iz Iloka.
Plaće su ovdje često upola niže od prosjeka.
Vukovarsko-srijemska županija ima odjel za demografiju i svake godine izdvaja sve više novca za mlade.
"U ovom trenutku imamo 255.000 eura namijenjeno za kupovinu kuće ili stana, a isto tako dajemo 350.000 eura za mjeru obitelji sa četvero ili više djece gdje dobivaju naknadu od 130 eura mjesečno", pojasnio je Darko Dimić, zamjenik vukovarsko-srijemskog župana.
Sve to, još nije okrenulo negativne trendove.
"Te njihove potrebe može riješiti samo država", kazao je Ćorić.
Stanje se odražava i na ukupnu sliku. Sa prosječnom dobi od 44,5 godine po stanovniku, među najstarijim smo nacijama u Europi.
Demograf pojasnio što nam je činite
Gost Dnevnika Nove TV je demograf Nenad Pokos. Za početak je objasnio kako je moguće da Istra, Zadarska i zagrebačka županija rastu, a Slavonija propada. Vlada se s druge strane hvali velikim ulaganjima u to područje.
"Prvo bi se osvrnuo na ovaj porast o nešto više od 6000 stanovnika. To je neznatan, gotovo nezanemariv porast kojeg ne bi ni bilo da nemamo toliki priljev stranih radnika jer se hrvatski državljani još uvijek masovno iseljavaju, a na ta mjesta koja oni ostavljaju za sobom, dolaze strani radnici – posljednjih godina sve više iz izvaneuropskih država", rekao je Pokos.
Objasnio je i u Hrvatskoj raste broj stanovnika u gradu Zagrebu, zagrebačkoj, varaždinskoj i međimurskoj županiji kao i u svim priobalnim županijama osim Šibensko-kninske.
"Glavni razlozi su što je ovdje veća ponuda radnih mjesta, veći životni standard, a u priobalnim županijama, osim naravno razvijenog turizma, razlozi su i što imamo mnogobrojne stanovnike iz zapadnoeuropskih zemalja koji ovdje nakon odlaska u mirovinu kupuju nekretnine i žive ovdje veći dio godine", objasnio je.
Sve je više primjera kako gradovi i općine ulažu u demografske mjere, ali rezultati nerijetko izostaju. Demograf je rekao da rijetko koja općina u Hrvatskoj ne ulaže u demografsku politiku.
"Svjedoci smo tome da imamo i negativne primjere kao što je Vukovar gdje je mjera besplatnog vrtića ukinuta. Imali smo nedavno i u Zagrebu ukinutu mjeru roditelj-odgojitelj koja je znatno smanjila broj obitelji s troje i više rođene djece. Dakle, mnoge lokalne jedinice jednostavno nemaju sredstava. Oni jednostavno ne mogu ulagati znatna sredstva i ovdje mora uskočiti država. Nadam se da će kroz godinu ili dvije, vrtići u Hrvatskoj biti besplatni za svu djecu", kazao je Pokos.
Dodao je i kako misli da bi sve stanovnike Hrvatske demografski pad trebao zabrinjavati.
"To je pitanje državnog i nacionalnog pitanja, glavno strateško pitanje. Neki bi mogli reći prioritet svih prioriteta. Hrvatska mora donijeti Zakon o demografiji. Kako neki kažu, to bi bio nad zakon kojim bi sva ministarstva u Hrvatskoj trebala se regulirati te mjere iseljavanja i poticati populacijsku politiku što se tiče rađanja", rekao je.
Dao je i nekoliko dobrih primjera koji su uvedeni ove godine.
"Početkom ožujka potpuno je delimitirana roditeljska naknada. Većinom majke imaju svih 12 mjeseci rodiljnog i roditeljskog dostupa punu plaću što prije nije bio slučaj. Moglo se imati maksimalno 990 eura. Također je udvostručen broj dana za očeve. Očinski dopust je od 10 dana povećan na 20 dana i također je povećana jednokratna novčana pomoć za tek rođenu djecu s 309 na 618 eura", pojasnio je Pokos.
Voditelji Dnevnika potom su ga pitali hoće li u budućnosti biti nekoga tko će raditi za njihove mirovine.
"Za vašu mirovinu će to biti znatno teže. Nadam se, ako neće hrvatski državljani, da će onda barem ti strani državljani koji masovno dolaze posljednjih godina. Odnosno da ćemo opstati što se tiče mirovinskog sustava", rekao je.
Za kraj je rekao da je u posljednjih 13 godina, odnosno od popisa 2011. do procjene za sredinu 2024. godine, broj stanovnika u pet istočnohrvatskih županija smanjen je s 806.000 na 643.500, što je točno petina stanovnika u toj regiji.
-
"OBJAŠNJENJE" I "ISPRIKA"VIDEO Oglasio se muškarac koji je gazio ruže za ubijene žene
-
Poziv Domagoja MikićaOva pošast razara obitelji i uzima živote, a sve je dostupnija. Slomljeni otac: "Bili smo povezani kao prst i nokat. A onda se jedne noći nije vratio kući..."
-
napad duž granicePočeo novi rat: Izvedeni zračni udari, propao mirovni sporazum
