Zamrzavanje cijena više nije opcija, poručili su jučer iz Vlade. Zato se fiksira ukupna marža za dizelsko i benzinsko gorivo na 0,75 lipa po litri i 0,50 kuna za plavi dizel.
Pročitajte i ovo
Izmjenama Uredbe o trošarinama država će na rok od 90 dana smanjiti iznose trošarina na dizelsko i benzinsko gorivo, i to za 40 lipa po litri bezolovnog motornog benzina te 20 lipa po litri dizelskog goriva.
Davor Štern, energetski konzultant i bivši ministar gospodarstva, pozdravlja Vladine mjere.
"One ne mogu zaustaviti daljnji rast cijena, ali ga mogu ublažiti. Mislim da je Vlada napravila dobar potez. Povećanje cijena je veliko, ali je manje od onog što je moglo biti", rekao je Štern.
Na pitanje mogu li cijene još rasti i koliko odgovara protupitanjem: "Dva su scenarija. Hoćete li prvo dobar ili loš?"
"Gora opcija je da se sadašnja kriza produbi. Crno more je postalo opasna zona i vozarine su porasle dva i pol puta, osiguranje je skuplje, to je dovelo do ovog što sada gledamo. Ovaj put nije burza kriva, krive su ove nesretne aktivnosti. A ako se dogodi i prekid cjevovodne opskrbe, ići ćemo pješke. U tom slučaju barel bi mogao otići na 200 dolara, što se nikad nije dogodilo. Nekom aproksimacijom, ovako napamet izračunato, ako je danas barel 125 do 130 dolara, a cijena je 12 kuna, onda bi s barelom od 200 dolara litra mogla skočiti na 16 kuna", procjenjuje Štern.
Prostora za intervencije još ima
U tom slučaju Vlada bi mogla dodatno intervenirati smanjenjem PDV-a.
"Država je proračun bazirala na PDV-u i trošarinama koje su tada vrijedile. Ako naraste cijena nafte, onda i trošarine idu gore. Taj višak bi se mogao redistribuirati. No mijenjanje PDV-a je dosta komplicirana zakonska procedura", upozorava.
Onaj drugi, bolji scenarij je, naravno, smirivanje situacije u Ukrajini.
"Dogovoren je novi krug pregovora, koji se već sad odvijaju na višoj razini. Moglo bi doći do nekakvog zaustavljanja, tj. privremene obustave neprijateljstva. Ako će doći do smirivanja situacije, moglo bi se i tržište relaksirati", dodaje.
No pitanje je što će to značiti na svakodnevnoj razini jer dojam je da nakon poremećaja na tržištu cijene benzina skaču, ali pojeftinjenje ne ide istim tempom.
"To je pitanje trgovačke spretnosti. Ako je trgovac napravio zalihe po visokoj cijeni, ne može ih jeftino prodavati", pojasnio je Štern, koji dodaje da je vrijeme za novo strateško planiranje, u uvjetima drastičnog poskupljenja plina, struje i nafte.
"Država se našla u situaciji koju nije očekivala", zaključuje.
"Gubici su enormni"
Udruga Glas poduzetnika prošli tjedan je upozorila da tržištu naftnih derivata u Hrvatskoj prijeti kolaps jer mali i srednji distributeri teško više mogu podnositi zamrzavanje cijena. Danas malo optimističnija slika.
U udruzi kažu kako su nove Vladine mjere bolje od prethodnih jer su u prethodnom modelu ovisili o nabavnoj cijeni, koja je izložena burzovnim promjenama.
"Dok s ovim modelom točno znamo s čim raspolažu. Loše u ovoj mjeri je da i dalje imaju samo 30 % marže naspram slobodnog formiranja cijene", kažu u Glasu.
Predlažu slovenski model, u kojem je cijena puštena maksimalno, a trgovci slobodno formiraju maržu.
"Država potencijalno može intervenirati kroz trošarine i PDV da umanji maksimalnu cijenu, a s obzirom na veću cijenu, država ima i veći prihod od PDV-a. U Sloveniji država tu razliku vraća prijevoznicima kroz model povratka trošarine te na taj način ublažava udar na prijevoznike, kojima je trošak goriva najveća stavka i generira daljnju inflaciju kroz poskupljenje njihovih usluga prema korisnicima. Smatramo da je na taj način najravnopravnije raspoređen teret, a nije ugroženo poslovanje firmi koje se bave distribucijom nafte i naftnih derivata", napominju.
Gubitci koje su generirali u posljednjih pet mjeseci su enormni, dodaju.
"U smislu da su neizdrživi. Potrebno je što prije promijeniti i ovaj postojeći model i osloboditi distributere da mogu sanirati gubitke iz prethodnog razdoblja i iz ovog razdoblja da bi poslovna godina završila korektno zbog svih drugih obaveza koje distributeri imaju, a i zbog bankarskih institucija koje podržavaju iste. Zbog prvog lošeg modela i drugo osrednjeg modela ugrožen je i taj element odnosa povjerenja bankarskih institucija prema distributerima", zaključuju u Glasu poduzetnika.
I Davor Štern se slaže da su mali distributeri u težoj poziciji.
"Država je ostavila maržu koja je za velike distributere prihvatljiva, a za male baš i nije. Jer mali imaju isti trošak infrastrukture kao i veliki, a manji broj punktova. Njih nema toliko da se njihov kolaps ne bi mogao spriječiti. Jednostavno treba napraviti razliku velikih sustava i malih i po tome odlučivati o maržama", zaključuje Štern.
