Djelomična pomrčina Sunca svemirski je fenomen koji je danas oduševio ljude diljem svijeta. Jedino na Farskim otocima i na sjeveru Norveške bila je vidljiva potpuna pomrčina.


Milijuni ljudi u Europi promatrali su u petak prijepodne pomrčinu Sunca koja se mogla djelomično vidjeti i u sjevernoj Africi i sjeverozapadnoj Aziji, prenose svjetski mediji.

Vezani članci Slika nije dostupna VIDEO Ovo nikako nemojte raditi tijekom pomrčine sunca Slika nije dostupna Za nekoliko dana čeka nas najvažniji događaj na nebu ovog mjeseca

Tijekom pomrčine Mjesec se nađe na svojoj putanji između Sunca i Zemlje i zakloni djelomično ili potpuno Sunce.

U Hrvatskoj je djelomična pomrčina bila nabolje vidljiva oko 10.40 sati.

Duboka se sjena stvorila prvo iznad Atlantskog oceana i protegnula se do Sjevernog pola. Prvi su djelomičnu pomrčinu mogli promatrati stanovnici sjeverne Afrike u 9,30 sati po srednjoeuropskom vremenu a posljednji oko podneva na području Mongolije.

VIDEO Zemlja u kojoj je bila totalna pomrčina Sunca: Ovo je snimljeno jutros u 09:40h

Potpuna pomrčina najbolje se vidjela na području Farskih otoka koji su na dvije minute utonuli u mrak, i Svalbarda a najmračniji dio Zemlje u vrijeme ove pomrčine bilo je područje iznad Norveškog mora odmah ispod Arktičkog kruga u 10,46 sati. Taj dio svijeta bio je u potpunom mraku tri minute.

Sljedeća velika pomrčina nad Europom bit će vidljiva za 19 godina.

Znanstvenici su iskoristili pomrčinu kako bi proučili ponašanje atmosfere kad se 'isključi' Sunce. Tako je iskorištena prilika da se prati stvaranje i kretanje vjetrova i oblaka te promjene temperature.

Znanstvenici s Oxforda promatrali su utjecaj pomrčine Sunca na stabilnost energetskog sustava koji ovisi o radu solarnih ploča jer istovremeno njih tisuće ostaju bez izvora energije.

Sljedeće godine u ožujku slijedi potpuna pomrčina Sunca iznad Sumatre i Bornea koja će se protegnuti na područje iznad Tihog oceana.

I Zagrepčani na ulicama

Mnogobrojni Zagrepčani u petak su uživali u rijetkom astronomskom fenomenu pomrčine Sunca koja je Hrvatskoj započela oko 9.30 sati i završila oko 11.30 sati, a promatranje te 'nebeske poslastice' u glavnom gradu organizirano je ispred HNK i u dvorištu Tehničkog muzeja.

 

Na Trgu maršala Tita, pokraj HNK, postavljena su četiri solarna teleskopa, a kroz specijalizirane teleskope mogle su se vidjeti i Sunčeve pjege te filamenti i protuberance koji su inače vidljivi golim okom samo za vrijeme potpune pomrčine Sunca. U Hrvatskoj se pomrčina Sunca kretala oko 60-postotne na krajnjem zapadu zemlje do oko 50-postotne na krajnjem istoku zemlje.

Diljem svijeta gledala se pomrčina Sunca

U Zagrebu je djelomična, 58-postotna pomrčina počela u 9 sati i 33 minute, maksimum je bio u 10 sati i 42 minute, a kraj u 11 sati i 53 minute.

Iz Astronomskog društva 'Beskraj' koje je ispred HNK organiziralo promatranje ovog nebeskog fenomena za Zagrepčane, izrazili su zadovoljstvo odazivom ljudi. Iako su znatiželjnici mahom bili mladi ljudi, interes su pokazali i građani starije dobi. Primjerice, jedna starija gospođa, iako iz drugog pokušaja, impresionirano je izjavila kako ovakav dođaj nije mogla propustiti.

Popularni događaj

'Hrvati su vrlo zainteresirani za ovakve događaje koji su popularni i popraćeni. No, astronomija ne budi samo interes za zvijezde nego i za druge znanosti. Ipak, treba biti oprezan i staviti zaštitu jer intenzitet svjetla može oštetiti vid', upozorio je član Astronomskog društva 'Beskraj' Marko Himelreich. Jedan od članova napravio je i cameru obscuru pa se mogla vidjeti i projekcija pomrčine Sunca.

Taj fenomen sam po sebi nema nikakve opasnosti po ljudsko zdravlje, ali je za sigurno opažanje pomrčine obavezno koristiti kvalitetnu zaštitu za oči. To mogu biti naočale za opažanje pomrčine Sunca ili specijalizirani filteri za teleskope. Oni se postavljaju ispred objektiva teleskopa i blokiraju 99,99 posto Sunčeve svjetlosti te su jedini siguran način za opažanje ovog fenomena. No filteri, koji se stavljaju na okulare, nisu sigurni i mogu puknuti zbog fokusirane Sunčeve topline, a promatranje Sunca bez njih uzrokuje trajna oštećenja vida i sljepilo.

Osim u Zagrebu, javna opažanja pomrčine Sunca teleskopima organizirana su u Rijeci, Višnjanu, Zadru, Daruvaru, Kutini, Đakovu, Pagu, Slavonskome Brodu, Omišu, Malom Lošinju, Korčuli, Puli, Čakovcu, Koprivnici i Križevcima.

Posljednja u našim krajevima 2011. godine

Pomrčina Sunca danas se mogla vidjeti u različitim dijelovima svijeta - na Farskim Otocima i Svalbardu u Norveškoj bila je totalna pomrčina, a djelomična u Europi, na sjeveru i istoku Azije te na sjeveru i zapadu Afrike. Najdulje, dvije minute i 47 sekundi, trajala je na Farskom otočju, a jedino drugo naseljeno mjesto iz kojeg se mogla pratiti bilo je norveško otočje Svalbard.

Pomrčina Sunca je astronomska pojava koja se događa kada se Mjesec na svom putu oko Zemlje nađe u ravnini ili približno u ravnini po kojoj se Zemlja giba oko Sunca (ravnina ekliptike) te se u tom trenutku nađe između Zemlje i Sunca pa stoga baci sjenu na Zemlju tj. pomrači Sunce.

Posljednja pomrčina vidljiva iz Hrvatske dogodila se u siječnju 2011. kada je iz naših krajeva bilo moguće vidjeti 75 posto pomrčinu.

Potpuna pomrčina Sunca u Zagrebu bi se trebala vidjeti tek 2081. (Hina)

DNEVNIK.hr pratite putem iPhone/iPad | Android | Twitter | Facebook