Prvi hrvatski ministar unutarnjih poslova, 94-godišnji Josip Boljkovac, danas je na zagrebačkom Županijskom sudu nepravomoćno oslobođen optužbi da je je u svibnju 1945. kao šef karlovačkog Odjeljenja za zaštitu naroda (OZNA) naredio uhićenja i likvidaciju 21 civila s područja Duge Rese.
Boljkovac, koji je zbog godina i lošeg zdravstvenog stanja otežano opratio i posljednju raspravu, jutros se nije pojavio na izricanju prve presude za partizanski zločin nakon Drugog svjetskog rata koju je objavio sudac Tomislav Juriša.
I dok je optužba tvrdila da je tijekom tromjesečnog suđenja neupitno dokazala kako je Boljkovac naredio odvođenje i ubojstvo civila, njegova obrana je u završnoj riječi prije dva dana ustvrdila da niti jedan dokaz Boljkovca ne povezuje s partizanskim zločinom 'koji se objektivno dogodio'.
'Prva presuda antifašistima u Europi'
Presuda za partizanski zločin 94-godišnjem Josipu Boljkovcu je, kako je ranije rekao njegov odvjetnik Anto Nobilo, prva presuda nekom pripadniku antifašističkih snaga iz Drugog svjetskog rata u cijeloj Europi.
Anto Nobilo istaknuo je i da je ovo ne samo prva presuda partizanima u Hrvatskoj već i antifašistima u Europi, jer se načelo reteroaktivnosti, prema kojemu kazneni zakoni ne mogu vrijediti unatrag, kršilo jedino pred međunarodnim sudovima u Nuernbergu i Tokiju nakon Drugog svjetskog rata.
'To je bili jedini slučajevi kada su kazneni zakoni vrijedili unatrag, jer ih drugačije nisu mogli osuditi, no Londonski sporazum o Međunarodnom vojnom tribunalu koji je iznjedrio Nuernberg i utvrdio retroaktivnost odnosio se samo na suđenje silama osovine. Takav je imao naslov i tako je bio orijentiran", kazao je Nobilo.
Podsjetio je i da državno odvjetništvo tijekom ovog postupka nije moglo utvrdilo pravni kontinuitet, odnosno identificirati koji je zakon bio na snazi u vrijeme zločina pa se pozivao na Hašku konvencija koja propisuje ponašanje okupatorskih vojnika. No, Nobilo smatra da je to pravni skandal jer se partizanske snage ne može kvalificirati kao okupatore NDH.
Optužba: Zapovjedio uhićenje i dovođenje većeg broja civila
Zagrebačko Županijsko državno odvjetništvo Boljkovca je teretilo da je od 7. svibnja do sredine lipnja 1945., protivno propisima međunarodnoga ratnog prava, zapovjedio uhićenje i dovođenje u zatvor većeg broja civila s područja Duge Rese i okolnih mjesta pod optužbom da su surađivali s ustaškim vlastima.
'Boljkovac je imao ovlasti do granice života'
Uhićenici, šest poznatih i četrnaest nepoznatih osoba, nekoliko su dana navodno ispitivani, a zatim je, tvrdi tužiteljstvo, po Boljkovčevoj zapovijedi, njemu podređena 3. četa 1. hrvatske brigade KNOJ-a zatočenike odvela, ubila i zakopala na predjelu zvanom Vidanka Curak. U optužnici stoji i da je jedan muškarac koji se usprotivio odvođenju ubijen iz vatrenog oružja kod željezničke pruge u Dugoj Resi.
Boljkovac je uhićen početkom studenoga 2011., a iako je odbacio sve optužbe, uz pokretanje istrage, određen mu je pritvor. Nekoliko tjedana poslije Ustavni sud ukinuo je odluku o pokretanju istrage jer ju je, po odredbama starog zakona, vodio istražni sudac umjesto državnog odvjetništva.
Nova je istraga krajem siječnja 2012. pokrenuta po novom Zakonu o kaznenom postupku. Nakon podizanja optužnice Boljkovac je rekao da se njegovim slučajem skreće pozornost s dnevne politike, a ponovio je i kako nema pojma o zločinima jer karlovačka Ozna nije bila mjerodavna za ta pitanja, nego su o likvidacijama odlučivala okružna tijela.
U Hrvatskoj je zbog partizanskih zločina prijavljeno 30-ak osoba, no kako je većina osumnjičenika umrla ili je nedostupna, postupci su u najvećem broju slučajeva odbijeni, prekinuti ili su u mirovanju. (Hina)
DNEVNIK.hr pratite putem iPhone/iPad | Android | Twitter | Facebook
