Do 2050. godine svakako nam slijedi globalni porast razine mora od oko 15 centimetara, procjenjivali su dosad znanstvenici. No, čini se da je problem zapravo još i ozbiljniji, naime, porast razine mora potaknut klimatskim promjenama mogao bi ugroziti desetke milijuna ljudi više nego što se dosad računalo.
Nova studija njemačko-nizozemskog istraživačkog tima objavljena upravo ovih dana ističe "metodološko slijepo mjesto" u načinu na koji se mjeri porast razine mora odnosno otkriva pogrešne pretpostavke istraživanja o tome koliko su obalne vode već visoke.
Razine mora duž svjetskih obala znatno su više nego što se dosad pretpostavljalo, u nekim regijama i do 90 centimetara, pokazuje istraživanje objavljeno u časopisu Nature, a to izaziva zabrinutost da svijet podcjenjuje razmjere prijetnje i brzinu kojom bi obale mogle nestati.
Autori izvješća analizirali su 385 znanstvenih studija o porastu razine mora objavljenih u posljednjih 15 godina te su otkrili da je oko 90 posto njih podcijenilo osnovne visine obalnih voda u prosjeku za 30 centimetara. Pritom je problem daleko češći na globalnom jugu, Pacifiku i jugoistočnoj Aziji, a rjeđi u Europi i duž atlantskih obala.
"Uzrok je neusklađenost između načina mjerenja nadmorske visine mora i kopna", objasnio je koautor studije Philip Minderhoud, profesor hidrogeologije na Sveučilištu Wageningen u Nizozemskoj.
Metodološka slijepa točka
Da bi predvidjeli kako će porast razine mora utjecati na obalne zajednice, znanstvenici se često služe modelom koji procjenjuje razinu mora promatrajući Zemljino gravitacijsko polje i rotaciju. No, taj pristup ne uzima u obzir druge važne čimbenike poput plime i oseke, vjetrova, oceanskih struja, temperature i slanosti.
"Za pouzdane informacije, model bi trebao biti kombiniran sa stvarnim satelitskim podacima koji mogu precizno izmjeriti visinu mora", rekao je Minderhoud. To je "metodološka slijepa točka" koja je dovela do raširenog podcjenjivanja stvarnih razina mora uz obalu i izloženosti ljudi povezanim opasnostima, dodao je.
"Studije koje izračunavaju utjecaj porasta razine mora obično ne gledaju stvarno izmjerenu razinu mora pa su koristile brojku od nula metara kao početnu točku", istaknula je glavna autorica studije Katharina Seeger sa Sveučilišta u Padovi u Italiji. Na nekim mjestima u Indo-Pacifiku, blizu je jednog metra, upozorio je Minderhoud.
Jedan jednostavan način da se to shvati jest da mnoge studije pretpostavljaju razinu mora bez valova ili struja, dok je stvarnost na rubu vode oceana koje stalno uzburkavaju vjetar, plima, struje, promjenjive temperature i pojave poput El Niña, objašnjavaju autori studije.
Ozbiljne posljedice za otočne narode i obalne gradove
Prilagođavanje točnijoj osnovnoj liniji visine obale znači da ako se mora podignu za nešto više od jednog metra - kao što neke studije sugeriraju da će se dogoditi do kraja stoljeća - vode bi mogle poplaviti do 37 posto više kopna i ugroziti 77 do 132 milijuna ljudi više, navodi se u studiji, a to bi izazvalo probleme u planiranju i plaćanju za posljedice zagrijavanja svijeta.
"Pojednostavljeno, ako je stvarna razina mora uz neki otok ili obalni grad viša nego što se dosad pretpostavljalo, posljedice podizanja mora osjetit će se ranije od predviđenog", rekao je Minderhoud.
"Ovdje imate mnogo ljudi za koje je rizik od ekstremnih poplava puno veći nego što su ljudi mislili“, upozorio je Anders Levermann, klimatolog u Potsdamskom institutu za istraživanje klimatskih utjecaja u Njemačkoj, koji nije sudjelovao u studiji. Napominje i da upravo jugoistočna Azija, gdje studija pronalazi najveću razliku, ima najviše ljudi koji su već ugroženi porastom razine mora.
Izračuni koji mogu biti točni za mora općenito ili za kopno nisu sasvim točni na ključnoj točki presjeka vode i kopna, a to posebno vrijedi za Tihi ocean.
"Da biste razumjeli koliko je komad kopna viši od vode, morate znati nadmorsku visinu kopna i nadmorsku visinu vode. Ono na što ovaj rad upozorava jest da je velika većina studija učinila to da jednostavno pretpostave da je nula u vašem skupu podataka o nadmorskoj visini kopna razina vode - kad zapravo nije", pojasnio je stručnjak za porast razine mora izvršni direktor Climate Centrala Ben Strauss, čija je studija iz 2019. bila je jedna od rijetkih za koje novo istraživanje kaže da je točno.
I Jadran na udaru
Sve ovo utječe i na Jadran, a poznato je od ranije da porast razine mora uslijed klimatskih promjena predstavlja ozbiljnu prijetnju i hrvatskoj obali, s projekcijama koje ukazuju na opasnost za gradove poput Splita, Zadra, Dubrovnika i Pule te dijelove Istre. Ubrzano zagrijavanje Jadrana i potencijalni porast razine mora za oko pola metra do 2050. godine moglo bi dovesti do čestih poplava i plavljenja povijesnih jezgri.
Prije samo nekoliko tjedana izmjerene su iznimno visoke razine mora na splitskom području, naime, 19. veljače u Splitu je zabilježeno odstupanje više od 70 centimetara od srednje razine mora. Taj "višak" mora nije slučajan, već je izravna posljedica niskog tlaka zraka te snažnog juga i visokih valova, objasnili su s Hrvatskog hidrografskog instituta.
U kontekstu klimatskih promjena, takve ekstremne situacije postaju sve učestalije, napominju i objašnjavaju: "Praćenje podataka omogućuje nam da razumijemo kako porast globalne razine mora, u kombinaciji s ekstremnim vremenskim prilikama, izravno ugrožava našu infrastrukturu, rive, povijesne jezgre i imovinu."
Je li problem prenaglašen?
Međutim, neki znanstvenici smatraju da Minderhoud i Seeger možda previše naglašavaju problem.
"Mislim da malo pretjeruju s implikacijama za studije utjecaja – problem je zapravo dobro shvaćen, iako se rješava na način koji bi se vjerojatno mogao poboljšati", kazala je Gonéri Le Cozannet, znanstvenica u Francuskom geološkom zavodu. "Većina lokalnih planera poznaje svoje obalne probleme i planira u skladu s njima", istaknuo je za AP stručnjak za razinu mora sa Sveučilišta Rutgers Robert Kopp.
Nalazi iz najnovijeg istraživanja su važni i s obzirom na UNESCO-ovo izvješće koje upozorava na velike praznine u razumijevanju koliko ugljika ocean apsorbira. U izvješću se navodi da se modeli razlikuju za 10 do 20 posto u procjeni veličine tog ponora ugljika, a to postavlja pitanja o točnosti globalnih klimatskih projekcija koje se na njih oslanjaju. Zajedno, studije sugeriraju da vlade možda planiraju obalne i klimatske rizike s nepotpunom slikom o tome kako se ocean mijenja.
Seeger i Minderhoud napominju da je potrebno provesti dodatna istraživanja kako bi se ponovno procijenile globalne razine mora, kao i svi rizici za obalne zajednice, kako sadašnje tako i buduće.
-
upozorava HALMEDS tržišta se povlače sve serije lijeka poznate kompanije
-
BJESNI RATNovi napad na Izrael, SAD objavio koji im je cilj u Iranu, pojavila se snimka koja ruši Trumpove tvrdnje o ubojstvu više od 160 djevojčica
-
publika na nogama!Čuli smo Thompsona, ali to nije bio Thompson: ''E zemo, pa kud baš najskuplju!''
