Slika nije dostupna
Slika nije dostupna

Dan antifašističke borbe, 22. lipnja, obilježava se u znak sjećanja na osnutak Sisačkog partizanskog odreda u šumi Brezovica kod Siska 1941. godine, koji je bio prva naoružana antifašistička postrojba u tadašnjoj okupiranoj Hrvatskoj i Jugoslaviji.


Odredom koji je, prema izjavama sudionika Janka Bobetka, u početku imao oko pedeset boraca, zapovijedao je Vlado Janić Capo. Osnutak sisačkog odreda označio je početak organizirane narodnooslobodilačke borbe u Hrvatskoj, u kojoj je aktivno sudjelovalo više od 500.000 hrvatskih građana, ističe se u povijesnim pregledima.

Dan antifašizma od stjecanja hrvatske neovisnosti

Vezani članci Slika nije dostupna "Ne može se biti antifašist prema potrebi, ili si antifašist ili si fašist" Slika nije dostupna DAN JE ANTIFAŠISTIČKE BORBE Kolinda i Milanović polažu vijence u Brezovici

Izvori navode da je 22. lipnja 1941. također osnovana partizanska grupa od oko 30 boraca u okolici Vrgorca, na čijem su čelu bili komunisti Jozo Martinac i Drinko Tolić.

Dan antifašističke borbe obilježava se 22. lipnja od stjecanja hrvatske neovisnosti. Brezovica je proglašena memorijalnom park-šumom, gdje je 1981. godine podignut spomenik koji je zbog svog izgleda dobio naziv "Stari brijest". U parku se nalazi još nekoliko spomen obilježja.

Hrvatska i cijela Europa počiva na stečevinama antifašističke borbe, dijeleći iste slobodarske i demokratske vrijednosti, isticali su proteklih godina hrvatski čelnici u prigodi Dana antifašizma, dodajući da današnje generacije imaju privilegiju živjeti u samostalnoj, slobodnoj, demokratskoj Hrvatskoj, za koju su živote dali građani različitih nacionalnih, vjerskih ili etničkih pripadnosti.

Njegovanje antifašističkih tradicija

Savez antifašističkih boraca i antifašista (SABA) je udruga koja okuplja sudionike narodnooslobodilačke borbe i antifašistički opredijeljene građane Hrvatske, njeguje tradicije antifašizma, te se suprotstavlja nacionalnoj, rasnoj ili vjerskoj mržnji i netoleranciji u hrvatskom društvu.

SABA se zauzima se za čuvanje od zaborava i objektivno utvrđivanje činjenica iz vremena Drugog svjetskog rata i njegovih sudionika, posebno Josipa Broza Tita, za objektivnu i znanstvenu valorizaciju ZAVNOH-a kao preteče višestranačkog Sabora, te za poštivanje žrtava i osude zločina bez obzira tko ih počinio.

Prema Hrvatskoj enciklopediji, antifašizam je politički pokret protiv fašizma i nacizma, utemeljen na najširim demokratskim osnovama i na negaciji bitnih ideoloških postavki tih dvaju pokreta. U fašističko-nacističkim agresijama 1930-ih i u vrijeme Drugog svjetskog rata antifašizam je prerastao u državnu politiku mnogih zemalja radi očuvanja neovisnosti protiv fašističkih presezanja.

Uključivanje komunista u antifašistički pokret

U raznim zemljama antifašizam je poprimio različite organizacijske oblike. Najranija je bila Antifašistička koalicijska akcija, koju je u izbjeglištvu 1927. organizirala talijanska oporba, dvije socijalističke i Republikanska partija. Potom su antifašističke ideje najjasnije bile izražene kod legalne španjolske Vlade i Narodne fronte u španjolskom građanskom ratu 1936–1939.

U Hrvatskoj i na području bivše Jugoslavije komunisti su se vrlo brzo uključili u antifašistički pokret te su postali dominantnom snagom u njemu. Antifašistički pokret u Hrvatskoj već je tijekom 1941. postao vrlo jak, da bi snažio bez zastoja prema kraju rata. I u Hrvatskoj, i na razini Jugoslavije, komunisti su uvijek imali ključne funkcije u njemu.

U zapadnoeuropskim demokracijama antifašizam postaje ideološki temelj za dosljedno suprotstavljanje svim oblicima rasizma, ksenofobije i antisemitizma. U komunističkom bloku antifašizam postaje nedodirljivi ideološki znak, pojam koji pozitivno legitimira svaku ratnu i poratnu djelatnost komunističkih režima. Na taj se način antifašizam u tim zemljama povezuje i isprepleće s komunističkom ideologijom i praksom i gubi svoju prvotnu demokratsku poruku, ističe se u enciklopediji. (Hina)