Gost Dnevnika Nove TV bio je profesor Vlatko Cvrtila. Dekan Veleučilišta Vern komentirao je situaciju u Ukrajini.
Pročitajte i ovo
Je li Ukrajina na rubu građanskoga rata?
'Mislim da svi pokazatelji govore tome u prilog. Naime, u ovome trenutku različite političke snage u oporbenim strukturama i sigurnosne snage režima su u sukobu, s time da je teško identificirati koje su to opozicijske snage i tko zapravo provodi nasilje. To definitivno nije ona oporba koja se pojavljuje u Berlinu i nekim drugim mjestima, nego skupine koje su potaknule ovo nasilje i izazvale s druge strane reakciju. Ako pogledamo političke pozicije sadašnjih aktera i u opoziciji i u vladajućim strukturama onda možemo očekivati eskalaciju nasilja. Možda će polica u nekom trenutku savladati one koji se nalaze na trgu, ali nakon toga će nastati jedna vrsta čak i otpora koji će uključivati nasilje. A to svi podaci govore iz Ukrajine.'
Koje su sve skupine uključene u ove prosvjede i može li ih se uopće više kontrolirati?
'Pa jako teško. Možda se nama čini u Hrvatskoj da ovi koji se tamo nalaze na Trgu su potpuno opozicijske snage koje su proeuropske, a s druge strane se nalazi ovaj zločesti režim koji ne da promjene. Međutim, to nije tako. U ovoj strukturi opozicijskih snaga nalaze se ja bih rekao neofašističke snage koje zapravo ne trpe nikakvu vlast koja nije ona koju će oni podržavati. Tako i ako dođe do neke promjene vlasti u Ukrajini mirnim putem ili kroz revoluciju oni će sigurno biti jedan destabilizirajući faktor i njima je ova situacija omogućila da se dobro organiziraju i da budu jedan ozbiljan faktor, ne u političkom životu toliko koliko možda u izazivanju nasilja u Ukrajini u budućnosti.'
Je li ovo isključivo ukrajinsko unutarnje pitanje ili je ovaj kaos dio šireg geopolitičkog interesa i na koji način?
'Nije samo unutarukrajinsko pitanje. Čuli smo, Ukrajina je prostor koji je u zadnjih 200 godina u modernim ratovima uvijek bila važna svima, strateški izuzetno važna. U ovim modernim geopolitičkim igrama ona je presudna za ruski utjeca koji Rusija želi imati u Europi, a s druge strane je važna Europi i SAD-u da ograniči taj utjecaj Rusije. Prema tome, sve što se danas događa u Ukrajini nije samo pitanje proeuropske ili proruske orijentacije nego je zapravo pitanje strateških utjecaja koji će se jednog dana događati u Ukrajini.'
Može li se očekivati ozbiljnija reakcija Kremlja nakon završetka Olimpijskih igara u Sočiju?
'Pa zanimljivo je zapravo kada pogledamo povijest, ajmo reći kada bi netko pisao priručnik kako se rade ovi prosvjedi, odnosno ovakve revolucije onda se u principu to radi u vrijeme Olimpijskih igara ili nekih svjetskih događaja kada je pozornost javnosti usmjerena prema drugim dijelovima svijeta i kada velike sile nisu baš zainteresirane. Dakle, mi možemo to povezati s Bosnom i sa svim drugim velikim prosvjedima kada bi pogledali unazad deset godina. Mada je Rusija jasno postavila svoje pozicije. Ona ima u tom smislu jasan stav o tome i ona će se sigurno u političkom smislu puno više uključiti nakon što završe OI u Sočiju. '
DNEVNIK.hr pratite putem iPhone/iPad | Android | Twitter | Facebook
