Galerija
Gotovo da nema dana bez smrtno stradalih na prometnicama. Umjesto smanjenja broja mrtvih, upravo suprotna situacija. Na našim prometnicama prošle je godine poginula 331 osoba.
Uz brzinu, ovoj su brojci svakako pridonijeli alkohol i korištenje mobitela te loša prometna infrastruktura. Georg-Davor Lisicin iz udruge Sigurnost u prometu kaže: "Mi smo država članica EU-a koja je ozgradila najveću mrežu autocesta, koje su zasigurno i najsigurnije ceste, a još uvijek nam se dešavaju prometne nesreće u kojima nam na žalost zbog nekakvih objekata koji se nalaze uz zaštitni profil cesta smrtno stradavaju ljudi".
Četiri ubojice na našim prometnicama i dalje su neprilagođena brzina, alkohol, nekorištenje sigurnosnog pojasa i distrakcija, odnosno svi oblici korištenja telefona u automobilu.
Krešimir Viduka iz HAK-a kaže: "Procjena je da je negdje 5 puta veći rizik nastanka prometne nezgode ukoliko razgovaramo na bilo koji način, ako šaljemo neku poruku 18 puta je povećan rizik nastanka prometne nesreće". Odgovaranje na poruku, čak i sa samo dvije riječi u njoj, može biti smrtonosno.
"Pri brzini od 60 km/h mi prijeđemo na slijepo negdje oko 160 metara ili recimo pri brzini od 120 km/h to je drastično, preko 300 metara mi vozimo, a da nismo uopće u kontaktu sa aktualnim prometom", kaže Viduka.
Osim gubitka ljudskih života, prometne nesreće imaju i negativne ekonomske učinke. Alen Ostojić iz Udruge menadžera sigurnosti kaže: "Trošak jedne poginule osobe u prometu za zajednicu iznosi negdje oko milijun eura. Od socijalnih, ekonomskih, gubitka za poslovnu zajednicu korporacije, ali najveći je gubitak vezan za obitelj".
Do 2020. godine broj smrtno stradalih na našim cestama trebao bi biti 213. Broj koji ćemo nažalost teško dostići. Reporter Nove TV Vanja Margetić na ovu je temu razgovarao s prometnim stručnjakom Markom Šoštarićem.
Gospodine Šoštarić, možemo li smanjiti broj poginulih na prometnicama?
Možemo tu brojku na neki način smanjiti: na nastanak svake prometne nesreće, pa i one s najtežim posljedicama, utjecaj imaju tri čimbenika - vozilo, čovjek i cesta. U Hrvatskoj najviše možemo utjecati na čovjeka i na cestu, vozilom se bavi autoindustrija.
Na čovjeka možemo utjecati edukacijom, kako u autoškolama, tako i tijekom cijelog vozačkog vijeka, a na infrastrukturu možemo utjecati na način da projektiramo, gradimo, održavamo ceste koje praštaju greške vozača, odnosno da ako vozač i napravi neku pogrešku, cesta učini sve da ne dođe do prometne nesreće, ili ako do nje dođe, da posljedice budu što je moguće manje.
Jesu li vozači ti koji su uvijek krivi?
Kad se dogodi neka prometna nesreća najčešće se svi fokusiramo na vozača, a i statistike govore da su vozači najčešći uzročnici prometne nesreće. Međutim, tu uvijek treba sagledati iinfrastrukturu. Ako se nesreća dogodi na nekom zavoju koji je dobro označen i dobro vidljiv po danu, a nije savršeno označen po noći, i vozač uđe u taj zavoj brzinom koja je u skladu s ograničenjem ili je malo veća, i dogodi se prometna nesreća, onda treba vidjeti kakav je utjecaj na to imao i taj zavoj, odnosno infrastruktura. Aako je još u tom zavoju sa strane ceste nekakav stup, ili stup javne rasvjete koji ne mora biti tu, onda on može utjecati da i posljedice budu daleko veće nego da ga nema, odnosno da je taj zavoj ispravno postavljen.
Imamo puno autocesta, to su najsigurnije ceste, no događa nam se da nakon izlijetanja s njih - ljudi ginu.
Imamo situacija da na starijim cestama nemamo porometnih nesreća, a na novijima imamo. Takva je situacija bila i do prije desetak godina u EU-u, i onda je Unija uvela Direktivu o sigurnosti cestovne infrastrukture, koja nalaže da se cesta mora revidirati s aspekta sigurnosti prometa u cijelom svom životnom ciklusu, od prvog plana pa sve do kraja eksploatacijskog ciklusa te ceste. To pregledavaju specijalizirani revizori cestovne sigurnosti. tu je Direktivu Hrvatska uvela tijekom 2017. i ove godine revizori kreću s analizom takvih cesta. Njihov je zadatak da uoče opasno mjesto na cesti prije nego de na njemu dogodi prometna nesreća te da daju prijedloge za njihovu sanaciju i na taj način da se smanji broj prometnih nesreća i težina njihovih posljedica.
Do 2020. godine na hrvatskim prometnicama broj stradalih ne bi smio biti veći od 213. Je li ta brojka dostižna?
Svaki ljudski život je neprocjenjiv, i tih 213 je velika brojka, ali to može biti znatno poboljšanje za Republiku Hrvatsku. I ako svi budemo sinergijski u prometnom sektoru djelovali na povećanju sigurnosti, ta se brojka može dostići. Posebno s implementacijom ove europske direktive o sigurnosti cestovne infrastrukture.
Imamo li mi novca za sve to?
Investicija u cestovnu infrastrukturu može uvijek biti isplativa i mislim da bi se trebalo naći novca da se uloži u sigurnost cestovne infrastrukture. Postoje i mjere koje nisu preskupe, a mogu dati značajni učinak, pogotovo ako se smanji broj nesreća s teško stradalima ili poginulima, kazao je Šoštarić.
Dodajmo za kraj da nas ovoga vikenda očekuju gužve na graničnim prijelazima. Razlog je u početku skijaškog tjedna, ali i povratku velikog broja turista s istoka u zapadnoeuropske zemlje.
Dnevnik Nove TV gledajte svakog dana od 19:15, a više o najvažnijim vijestima čitajte na portalu DNEVNIK.hr.
Propustili ste Dnevnik? Pogledajte ga besplatno na novatv.hr
-
STRAVA NA RIJECIDječak poginuo u pomahnitalom napadu: "Odvukao ga je ispod površine, a brat i prijatelji nemoćno su gledali"
-
Brojna upozorenjaViše od pola metra i ne staje: Pogledajte gdje je palo najviše snijega, jedno je mjesto rekorder
-
Sigurnost u vožnjiVozači, ovo su zimske gume koje su dobile najbolje ocjene na testiranju
