Ravnatelj Državnog hidrometeorološkog zavoda dr. sc. Ivan Güttler gostovao je u Dnevniku Nove TV te je odgovarao na pitanja voditelja Valentine Baus i Dine Goleša.
Na pitanje do kada se mogu očekivati temperature zraka između 35 i 40, Güttler je rekao da će tako biti barem do kraja tjedna.
"U petak vjerojatno nešto malo manje topao zrak. Lokalno su moguće i nestabilnosti, međutim visoke temperature za ovaj dio godine se nastavljaju i od vikenda. Mi smo trenutno izdali nekoliko serija upozorenja. Ta upozorenja će i rasti do srijede, a tada, recimo u petak, na nekoliko regija ćemo spustiti s crvenog natrag na narančasto", rekao je Güttler.
Problem su i vruće noći
Osim vrućih dana, problem su i vruće noći, a u Senju je minimalna temperatura tijekom vikenda bila 30 stupnjeva, što znači da ni po noći nije padala ispod toga.
Güttler kaže da su posebno teške već situacije kada temperature tijekom noći ne padnu ispod 20 stupnjeva.
"Točno ste rekli, u Senju nisu pale ispod 30 stupnjeva. To posebno otežava hlađenje djeci, starijima, bolesnim ljudima, tako da je potrebno malo više brige oko te skupine građana u tom dijelu dana", rekao je i preporučio da se i tijekom noći pije više tekućine te provodi pasivno i aktivno hlađenje.
Danima negativni vodostaji rijeka obaraju rekorde, pa su voditelji čelnika DHMZ-a pitali hoće li biti problema s opskrbom strujom.
"Pratimo poteškoće s radom nuklearnih elektrana u susjedstvu"
"Pa, evo, prije mog razgovora s vama, čuli smo informacije od HEP-a koji je danas poslao obavijest i pregled, da su ipak akumulacije u nekakvim planiranim iznosima za ovaj dio godine. Barem što se tiče Hrvatske. Naravno, u susjednim zemljama pratimo ovih dana, u svim susjednim zemljama, poteškoće s radom, prvenstveno nuklearnih elektrana, koje ponekad imaju poteškoće ne samo zbog niskih vodostaja, nego i zbog temperature istih tih rijeka", odgovorio je.
Kaže da u dijelovima središnje Europe čak i neke druge elektrane, poput onih na ugljen, također bilježe poteškoće u radu zato što je, osim razina rijeka koje negativno utječu na dostupnost vode za energiju i piće, utječu negativno i na promet rijekama.
"Ali, evo, možemo reći da je u Hrvatskoj situacija zasad stabilna. Kratko bih htio komentirati slučaj Mađarske. Evo, često ovih dana vidimo taj negativan primjer s nuklearkama. To je zemlja koja danas ima najveći udio proizvodnje struje iz solarnih energija u svijetu, gotovo 30 posto električne energije u Mađarskoj dobivamo iz solarnih elektrana, što je isto veliki uspjeh", rekao Güttler.
Jedna jača kiša ne može oporaviti ni podzemne vode
Na pitanje kakvo je stanje s razinama podzemnih voda te može li na njih utjecati jedna jača kiša, čelnik DHMZ-a rekao je da su i te razine, koje prate hidrolozi Zavoda, također u silaznoj putanji.
"Nažalost, jedna kiša ne može pomoći u takvim situacijama. Bit će potrebno dulje razdoblje povećanja količina oborina kako bi se obnovile rijeke i ove rijeke i jezera, ali i podzemne razine", rekao je Güttler.
Dodao je da smo sada u najtoplijem dijelu godine i da se očekuju temperature iznad 30 stupnjeva, ali da su ove temperature značajno više od uobičajenih iznosa, i to pet do deset stupnjeva.
"Čitava Europa, čitav svijet, evo i Hrvatska, zabilježava taj spori, ali kontinuirani trend globalnog zagrijavanja, lokalnog zagrijavanja. Otprilike trećinu stupnja se zagrijavamo svako desetljeće. Moram reći da to opterećenje s temperaturom i porast temperature je ipak nešto što možemo očekivati iz desetljeća u desetljeće. Ova situacija trenutna, s problemima sa sušom i s niskim razinama vode, ona je ipak prolazna, ona će se stabilizirati kroz nekoliko mjeseci, možda sljedeće godine u ovo doba budemo pak govorili o previsokim razinama rijeka", kazao je čelnik DHMZ-a.
Dva smjera rješavanja klimatske krize
A na pitanje može li se već danas nešto početi raditi kako bi u se u budućnosti prevenirale ovakve situacije, rekao je da u Hrvatskoj i velikom broju zemalja svijeta postoje dva smjera rješavanja klimatske krize.
"I u Hrvatskoj bilježimo sve veće ulaganje u zelenu tranziciju, prelazak na nove izvore energije, na vjetar, na solarnu energiju, na elektrifikaciju prometa, hlađenja i grijanja. To je jedan smjer rješavanja uzroka klimatskih promjena. Drugi smjer je jačanje sustava prilagodbe: od ulaganja u sustav obrane od poplava, u sustav obrane od suše, u sustav obrane od požara, nešto u čemu vidimo velike pomake zadnjih godina", objasnio je Güttler.
Dodao je i da meteorolozi ulažu u razvoj novih klimatskih modela i modela s prognozom vremena, kako bi što točnije i što brže mogli izdati upozorenja za pojedini dio Hrvatske.
"Urbana područja su posebno ranjiva; tu imamo dosta asfalta, dosta betona, i morat ćemo početi ponovno graditi u skladu s novom klimom", rekao je.
Zasad nema naznaka o velikom nevremenu
Naglasio je da se ovih dana trebaju pratiti vremenska upozorenja.
"Mi smo sada u razdoblju visokih temperatura koje će trajati barem ovaj tjedan, vjerojatno i sljedeći. A onda, dugoročno, kad donosimo neku odluku o ulaganju, recimo u novu fasadu ili novo prijevozno sredstvo, razmotriti možemo li imati nekakav uređaj ili nekakav automobil koji je čišći za okoliš. Također, preporuke čuvanja vode su nešto što je dosta značajno ovih dana za nas", poručio je Güttler.
Na pitanje može li se očekivati veliko nevrijeme, možda i s tučom, na kraju ovog toplinskog vala, čelnik DHMZ-a rekao je da se, za sada, promjena vremena očekuje krajem tjedna, s temperaturama prema 35 stupnjeva.
"Lokalno su mogući pljuskovi, ne nekakvih većih dimenzija, ali pratit ćemo situaciju", rekao je.
Kaže da zasad nema signala da bi nas moglo pogoditi teže nevrijeme i da tu treba poslati jasnu poruku.
"Vidimo da ponekad neki meteorolozi, naši kolege, su brzi na okidaču, pa daju veća, jača upozorenja. Pratimo situaciju. Promjena vremena - da, ali zasad ne dramatična", rekao je i zaključio da se i prognoza iz dana u dan može vrlo brzo promijeniti.
-
"GPS-a SA NEBESA"Zaboravite na blokadu brodova: Iran i Kina udarili na nevidljivu točku bez koje zapadni svijet ne funkcionira
-
Crni vikend u ItalijiFOTO U sudaru kampera i autobusa poginulo šestero ljudi, deseci ozlijeđenih
-
teška tragedijaDetalji užasa u Začretju: Majka se namjeravala rastati, 46-godišnjak po kući postavio kamere
