Digitalna zrelost sve je važnija u modernom obrazovnom sustavu zbog sve veće važnosti digitalne tehnologije u svakodnevnome životu i radu. Smatra se da je neka škola digitalno zrela kada su u život i rad škole u visokome stupnju integrirane informacijske i komunikacijske tehnologije (IKT), njihovo korištenje u nastavnim i poslovnim procesima nije sporadično ili slučajno, već sustavno, stoji u CARNet-ovu priopćenju o rezultatima provedenog istraživanja.
Pročitajte i ovo
Uz adekvatno opremljene učionice i kabinete, digitalno zrela škola ima i djelatnike osposobljene za rad s IKTopremom, novac za održavanje tog statusa te podržavajuće okruženje. Nastavnici u takvoj školi koriste tehnologiju za unaprjeđenje poučavanja, usmjeravaju nastavu na učenika, razvijaju vlastite digitalne obrazovne sadržaje, a učenici kroz nastavu razvijaju vlastite digitalne kompetencije (znanja i vještine) što će im omogućiti bolju spremnost za nastavak školovanja i veću konkurentnost na tržištu rada.
Pred nama je još puno posla do digitalno zrelih škola - 82 posto su digitalne početnice
Među 151 evaluiranom školom nema nijedne digitalno napredne ni digitalno zrele škole, ali isto tako nijedne digitalno neosviještene škole. Velika većina škola, 82 posto, spada u digitalne početnice, dok se otprilike svaka peta škola može smatrati zlatnom sredinom, tj. digitalno osposobljenom.
CARNetovi partneri na pilot projektu "e-Škole" su Agencija za odgoj i obrazovanje, Agencija za strukovno obrazovanje i obrazovanje odraslih te Fakultet organizacije i informatike (FOI) Sveučilišta u Zagrebu (FOI).
Jedna od aktivnosti u sklopu projekta je i sustavni razvoj digitalne zrelosti škola, a kako bi napredak bio što kvalitetniji CARNet i FOI izradili su strateški dokument "Okvir digitalne zrelosti škola" usklađen s Europskim okvirom za digitalno zrele obrazovne institucije. Autori znanstvene metodologije su FOI-evi stručnjaci, a strateški dokument prepoznaje pet razina digitalne zrelosti škola: neosviještene, početnice, osposobljene, napredne i zrele, te pet područja kroz koje se te razine mogu promatrati - vodstvo, planiranje i upravljanje, IKT u poučavanju ili učenju, razvoj digitalnih kompetencija, IKT kultura te IKT infrastruktura.
Naslabiji rezultat na strateškome pristupu, najbolji u IKT kulturi
Promatrajući pojedina područja evaluacije, najlošiji rezultat zabilježen je na području vođenja, planiranja i upravljanja, dakle strateškoga pristupa digitalnoj zrelosti, dok su škole najbolji rezultat postigle na području IKT kulture - kultura suradnje putem digitalne tehnologije, povezivanje nastavnika i učenika te dijeljenje iskustava, gdje su u prosjeku dosegle razinu digitalne osposobljenosti.
Ističe se kako je vrlo važan podatak da je, zahvaljujući "Okviru digitalne zrelosti škola" i pripadajućim instrumentima, prvi put u Hrvatskoj moguć dubinski uvid u stanje digitalne zrelosti osnovnih i srednjih škola te identificiranje područja i mogućnosti poboljšanja u korištenju tehnologija. Primjena ovog jedinstvenog cjelovitog koncepta u domaćim školama tek slijedi, a postoji mogućnost da se uz prilagodbu počne koristiti i izvan Hrvatske s obzirom na to da su interes za ovim konceptom pokazali i stručnjaci iz drugih zemalja.
V.d. ravnatelja CARNet-a Zvonimira Stanića smatra da, osim ulaganja u IKT opremu, treba i kontinuirano poticati nastavnike da tu opremu koriste na prikladan način jer, uvjeren je, tehnologija ne može zamijeniti nastavnika, ali mu može pomoći u nastavnome procesu, a projekt vidi i kao izniman prostor za napredak hrvatskih škola i njihovih djelatnika.
Navodi se kako mogućnost napretka potvrđuje i ranije istraživanje Centra za primijenjenu psihologiju (CPP) Filozofskoga fakulteta u Rijeci koje je provedeno na uzorku od 20 škola odnosno više od 600 nastavnika i 2750 učenika 7. i 8. razreda osnovnih škola te 1. i 2. razreda srednjih škola. Iako velika većina, više od 90 posto nastavnika osnovnih i srednjih škola ima pristup računalu i internetu, kod kuće i u školi, tek ih manji broj, 42 posto svakodnevno koristi računalo u školi, a u samoj nastavi s učenicima tek nekoliko puta mjesečno. Prednosti korištenja tehnologije više prepoznaju nastavnici prirodoslovnih predmeta i matematike, nastavnici u osnovnim školama te oni koji su u poučavanju više usmjereni na razvoj kompetencija učenika.
Najvažniji razlozi korištenja IKT-a kod učenika su gotovo svakodnevno korištenje društvenih mreža i zabavnih sadržaja, a u školi ju rijetko koriste i to uglavnom za međusobnu razmjenu gradiva i zadataka vezanih uz školu, kao što su pisanje referata ili lektire, a tehnologiju više koriste učenici srednjih škola.
Ukupna vrijednost pilot projekta "e-Škole" iznosi gotovo 307 milijuna kuna, a većim se dijelom - čak 85 posto sufinancira iz strukturnih fondova Europske unije (Europski fond za regionalni razvoj i Europski socijalni fond). (Hina)
