Božićni običaji koje smo zaboravili

Pšenica - simbol novog života

Pročitajte i ovo Običaji Počelo je peto godišnje doba: Legenda o zvončarima Različita praksa Vječna dilema: Kada treba raskititi bor i kakve to veze ima s vjerom?

Jedan od rijetkih, ako ne i jedini stari hrvatski božićni običaj koji se i danas zadržao je sijanje pšenice. Pšenicu sijemo na blagdan svete Lucije i puštamo da raste sve do Božića. Prema tradiciji, pšenica se na Božić ukrašava bojama hrvatske trobojnice uglavnom na način da se oko nje sveže crveno-bijelo-plava trakica te se u sredinu stavi svijeća. Ovisno o tome kako bi pšenica iznikla, takva bi sljedeće godine u poljima bila ljetina. Inače, pšenica se smatra simbolom plodnosti, obnove i novog života.

Panjevi - simbol Svetog Trojstva

U kuću su se nekad na Badnjak unosili slama i panjevi. Slama je simbolizirala Isusovo rođenje, a često bi i djeca na Badnje veče legle na slamu simbolizirajući samog Isusa. Očevi bi na ognjište unosili i tri velika panja (ili badnjaka) koja su simbolizirala Sveto Trojstvo. Panjevi bi se potom zapalili u ognjištu, a njihovom bi se vatrom upalile sve svijeće u kući. U nekim se dijelovima Hrvatske na panjeve stavljalo i malo hrane koja se nalazila na svečanom stolu.

Panjevi se u hrvatske domove danas više ne unose, čast izuzecima, a glavni razlog je što se i princip grijanja u domovima promijenio, pa panj za ognjište više nije potreban.

>> Djed Božićnjak želi vam nešto reći!

A na poklon - jabuka

Iako pojam 'božićnica' danas kod većine izaziva sreću jer podrazumijeva koju kunu više na računu, nekada je taj pojam imao sasvim drugo značenje. Božićnica je, naime, bila ukrašena jabuka koja se darivala na Božić. I dok se danas za Božić daruju najrazličitija čudesa tehnološke ere, nekada je bila dovoljna jedna jabuka. Najčešće su je darivali mladići djevojkama kako bi im pokazali svoje simpatije.

Betlemaši unosili pjesmu u dom

Betlemaši ili Betlehemaši su djeca koja su po selu nosila jaslice i išla od kuće do kuće pitajući glavu obitelji prima li ih u svoj dom. Ako ih je pozvao oni bi ušli u kuću i otpjevali pokoju božićnu pjesmu. Na žalost, danas se rijetko tko odliči na čin donošenja pjesme i božićnog duha u tuđe kuće.

>> Hrvati će i ove godine isprazniti novčanike

Kuća se kitila i prije božićnog drvca

Iako je božićno drvce u današnjem obliku u Hrvatske domove ušlo tek sredinom 19. stoljeća, kuće su se i prije toga kitile. Kitile su se cvijećem, orasima, suhim voćem, svijećama i sličnim ukrasima koje je našim precima dala majka priroda. U nekim se dijelovima Hrvatske kitila cijela kuća, u drugima se kitila samo glavna greda u kući ili ognjište.

Različiti krajevi Hrvatske imali su različite običaje, a njih je bilo na stotine. U nekim se krajevima na Božić čekala prva osoba koja će u kuću ući. To bi najčešće bila mlada i zdrava, jaka osoba jer je to značilo da će naredna godina biti sretna i plodonosna za obitelj. Na Badnjak se, kao i danas', postilo, a za Božić je bio obavezan obilan i bogat ručak. Iako nekada nisu imali raznovrsne namirnice iz cijelog svijeta kao što ih mi imamo danas, za božićnim ručkom ničega nije smjelo nedostajati. Na stolu se najčešće našla perad, voće, kolači, orasi, bademi i slično.

DNEVNIK.hr pratite putem iPhone/iPad | Android | Twitter | Facebook