'Hrvatska će postati još malo uređenijom nakon što "bb" adrese odu u povijest'

Naime, pedesetak je dana do 29. prosinca 2014., krajnjeg roka da građani u čijim osobnim iskaznicama piše adresa s naznakom "bb", umjesto kućnog broja, zamijene osobne iskaznice i usklade ih s propisima da bi imali ispravan dokument za ostvarivanje svih potrošačkih i građanskih, primjerice biračkih prava.

Pročitajte i ovo Dan antifašističke borbe SDP-ovac traži da partizanske pjesme budu kulturna baština: "Ako mogu Slovenci..." Stare vrijede do isteka Od 1.srpnja nove osobne iskaznice s elektoničkim čipom

Primjerice, rekao je u izjavi za Hinu ministar Bauk, u registru birača objavljenom na stranici Ministarstva uprave, u rubrici o broju birača po jednoj adresi, jasno piše koliko je birača na jednom kućnom broju, čim se upiše grad ulica i kućni broj. Međutim, osobama koje pokušaju unijeti adresu bez broja (b.b.) pojavi se znak s uskličnikom uz obavijest da je kućni broj „obavezan podatak“, a da se osoba koja ima „nejasnoće“ o registru birača može obratiti policijskoj upravi.

Prema Zakonu o prebivalištu i u vezi s popisom stanovništva iz 2011. godine, svakom se građaninu još za vrijeme bivše vlade dodijelio kućni broj i građani koji to još nisu trebaju do kraja prosinca ažurirati svoj osobni dokument, odnosno uskladiti svoju osobnu iskaznicu sa stvarnim stanjem.

"Prebivalište ne može nekome biti na b.b. adresi, jer je to nepostojeća adresa. To je administrativna stvar koju građani moraju riješiti do kraja godine. Ništa se strašno neće dogoditi onima koji to neće učiniti do kraja ove godine, ali bi morali riješiti prvih dana sljedeće godine", rekao je Bauk

Dometnuo je da je i sam 2011. godine, još negdje do desetog mjeseca, imao "bb" adresu. Onda sam, da bih mogao dobiti neke usluge od države, mijenjao osobnu iskaznicu i sada mi piše stvarna adresa, kaže ministar Bauk i dodaje da to nikako ne bi trebao biti razlog da bi netko izgubio neka građanska prava, primjerice biračka.

U mnogim je krajevima Hrvatske broj građana s nepostojećoim adresom u posljednjih godinu dana bitno smanjen, jer je policija prestala izdavati dokumente, npr. vozačke dozvole, bez pune adrese. Ako netko nema kućni broj, treba se obratiti lokalnim organima uprave nadležnim za geodetske poslove, jer tako nalaže Zakon o naseljima.

Bauk s tim u vezi naglašava da to nije nešto što se od građana traži odjednom, u mjesec dva prije izbora, jer je Zakon o prebivalištu na snazi od 2012. godine, a njime se „adresa” definira kao “naziv ulice ili trga s kućnim brojem”. U registrima prostornih jedinica ne postoje adrese s oznakom "bb" već skoro dvije godine. Prvi rok za ažuriranje dokumenata bio je do kraja prošle godine, ali je produljen za još jednu godinu. Na pitanje hoće li rok opet biti produljivan, Bauk kaže da to ne zna, ali da je ljudi s neispravnim osobnim iskaznicama znatno manje nego što se ovih dana nagađa u medijima.

"Birače s 'bb' adresama tretiramo kao osobe s nepostojećim adresama, a to su živi ljudi, osobe koje žive s nama, a ne duhovi", zaključuje Bauk i ponavlja da je to pitanje uređenosti države.

Građanska inicijativa "U ime obitelji" upozorila je prije nekoliko danas da su od tri različite državne institucije - Ministarstva uprave, Državnog zavoda za statistiku i HZZO-a dobili različite podatke o broju birača u Hrvatskoj, zbog čega su od Ministarstva uprave zatražili očitovanje o razlici od više od pola milijuna birača s prebivalištem u Hrvatskoj, a čelnica inicijative Željka Markić ustvrdila je da se radi o "pola milijuna SDP-ovih duhova birača". (Hina)

DNEVNIK.hr pratite putem iPhone/iPad | Android | Twitter | Facebook