Poziv na novu sjednicu Antikorupcijskog vijeća opet je upućen premijeru Andreju Plenkoviću, bivšem ministru gospodarstva Tomislavu Ćoriću i sadašnjem ministru Davoru Filipoviću. No, oni su ranije najavili da se neće odazvati.
Na treću sjednicu Vijeća pozvani su članovi Nadzornog odbora Ine, a dosad su dolazak potvrdile minimalno četiri osobe, pa će se sjednica podijeliti na dva dijela.
Danas je saslušan bivši predstavnik radnika u Nadzornom odboru Ine Božo Mikuš, a nakon njega je uslijedilo saslušanje bivšeg predsjednika Nadzornog odbora (NO) Ine Damira Vanđelića.
Na početku današnje sjednice obratio se predsjednik Vijeća Nikola Grmoja i ustvrdio da su saslušanja na Vijeću iznimno važna: ''Ovo će imati velikog utjecaja na rasvjetljavanje odnosa MOL-a, Ine i hrvatske vlade.''
I ovaj put je sjednica započela prozivkama Grmoje i Hrvoja Zekanovića, koji je zatražio da se na Vijeće pozovu i Grmojine kolege iz stranke Tomislav Panenić i Božo Petrov te Slaven Dobrović, ali i bivši premijer i aktualni predsjednik Republike Zoran Milanović.
Pritom je izvadio kartone na kojima su slike navedenog kvarteta te je uslijedila nova runda prepirke s Grmojom, koji je predložio usvajanje Zekanovićeva prijedloga, što je i učinjeno uz nekoliko opomena Zekanoviću zbog upadica.
Zekanović je rekao da je sjeo u zadnji red da ga ni Nino Raspudić ni Miro Bulj ne mogu gnjaviti i udarati mikrofonima po glavi, a Grmoja je napad mikrofonima usporedio s napadom limunima na Milorada Pupovca.
''Vi ste došli ovdje napraviti cirkus'', kazao je Grmoja, koji ga je izbacio sa sjednice, no kartonski ''svjedoci'' ostali su u klupama.
Prvi na redu za saslušanje je Mikuš, koji je kratko podsjetio na svoje djelovanje u Ini, a potom istaknuo da će svaka njegova tvrdnja biti potkrijepljena dokumentima.
''Nije bilo razilaženja u stavovima hrvatskih i mađarskih predstavnika Nadzornog odbora i nije bilo razilaženja između MOL-ovih i hrvatskih članova Uprave Ine'', istaknuo je Mikuš.
Objasnio je da je u NO-u Ine bio relativno kratko, no prilično dugo u sindikatu: ''Sindikat je intenzivno pratio sve što se događalo u Ini i oko Ine i zato bih vam puno više o vašoj temi mogao reći s osnova informacija koje smo imali mi u sindikatu nego s osnova onoga što je bilo na NO-u.''
''Imam prezentaciju koja je dostavljena i predsjedniku Republike. Dobio sam dopis iz Ureda predsjednika u kojem je odgovoreno da je predsjednik pažljivo proučio tu prezentaciju, ali nije ništa poduzeo. Kad je pročitao prezentaciju, vjerujem da je vidio hrpu protuzakonitih radnji i da ga je to toliko pogodilo da nije mogao ništa poduzimati u vezi s tim'', kazao je bivši predstavnik radnika Ine u NO-u.
Ima puno toga i trebalo bi se možda i time baviti, rekao je Mikuš, koji je pokazao bunt dokumentacije.
Mikuš upozorio na pogrešan pristup
''Možemo ugrubo reći da govorimo o dva dioničarska ugovora, a na jedan i na drugi je bilo puno primjedbi. Ja smatram da su ljudi koji su radili na izradi dioničarskih ugovora napravili najbolje što su u datom trenutku mogli, ali uz te ugovore postoji još jedan ugovor, koji meni izgleda puno gori. Kao što sam rekao, na NO-u je bilo suglasje između jedne i druge strane, jedino je došlo do malih problema na 12. sjednici na kojoj sam bio, to je bila treća sjednica u 2014. godini - bilo je rečeno da je u Upravi bilo trvenja oko nabave nafte, navodno zašto je nabava prebačena iz Interine u Londonu na MOL-ov kredit. To ima karakter poslovne tajne i o tome ne mogu govoriti'', rekao je Mikuš.
Kazao je da je dobio informacije uz pomoć kojih ga je onda začudilo trvenje oko nabave nafte.
''Puno je bilo riječi o modelu upravljanja Ine. Svi istupi ljudi iz politike, pa i nekih stručnjaka, možda i stručnjaka pod navodnicima, išle su za tim da se samo po sebi podrazumijeva da će Ina bolje poslovati ako njome upravlja hrvatska strana. Ja mislim da je to pogrešan pristup. Mislim da je važno da Inom upravljaju stručni i sposobni ljudi, a ako takvi upravljaju, onda je manje važno koje su nacionalnosti'', istaknuo je Mikuš.
Grmoja je rekao da je Mikuš u ranijim istupima branio MOL, što je zasmetalo Mikušu, pa je upozorio Grmoju: "Nemojte mi stavljati u usta nešto što ja nisam rekao. Pazite, vi možete imati svoje mišljenje, ali to mišljenje ne možete stavljati u moja usta", uzvratio mu je Mikuš.
"Vi branite model upravljanja Inom i MOL", rekao je Grmoja, a Mikuš odvratio: ''Ništa ja ne branim. Mogu vam hrpu dokumenata pokazati gdje se i napadamo."
Na njegovo pitanje je li ovakvo vođenje Ine od strane MOL-a dovelo do toga da je Ina jača kompanija nego što je bila kad je MOL ušao u nju 2003. godine, Mikuš je upozorio: "Ako je Ina bila jača kompanija 2003., zašto nije modernizirala rafinerije? Onda bi rafinerije bile moderne, rentabilne i nitko ne bi bio u situaciji da razgovara o zatvaranju rafinerija ako je ona rentabilna. A sad se vi zapitajte zašto nisu obnovljene."
''Prestanite mi imputirati''
Na pitanje je li Ina pretvorena u podružnicu MOL-a, odgovorio je: ''Ja nikad nisam imao dojam da je Ina podružnica MOL-a. Ja sam imao puno sukoba s predstavnicima MOL-a po raznim pitanjima i mogu reći da se može napraviti ako znate što želite, ako mislite da je to moguće i ako za to imate argument. Prema tome, prestanite govoriti da ja branim MOL. Ja ne branim MOL, ja govorim istinu. Ako nekome ta istina nije po volji, onda se taj treba zapitati što je s njim. Prestanite mi imputirati nešto."
''Rafinerija nafte Sisak stvarala je i veći gubitak od 100 milijuna, ali ne mislim da ju je zbog toga trebalo zatvarati. Gospodin Štern je mislio da je treba zatvoriti. Fižulić, kad je obrazlagao prijedlog zakona o privatizaciji Ine, predložio je da se rafinerije izdvoje iz Ine, da se jedna rafinerija proda, a novcem koji bi se dobio privatizirala bi se druga'', rekao je Mikuš.
Kazao je i da MOL nije prvi koji je htio zatvoriti rafineriju Sisak. "Ona je u nekom periodu bila subvencionirana od strane Naftaplina temeljem niže cijene nafte. Znači, stvarala je gubitke. I sad se vraćamo na ono pitanje koje sam vam ja postavio. Davno prije je trebalo modernizirati Inine rafinerije. Za to je bilo novca. Davno prije kad govorim, to je bilo prije preuzimanja Ine, to se moglo napraviti za puno manje novca i uz puno bolju tehnologiju."
"Gospodine Grmoja, vi mene stalno navlačite da rečem nešto što biste vi htjeli čuti. Budite toliko ljubazni pa mi recite što želite čuti", rekao je Mikuš, a Grmoja ustvrdio da se izvlači od konkretnih odgovora. "Mijenjate iskaz, ali to je vaše pravo", rekao je Grmoja, a Mikuš poručio: "Ja ništa ne mijenjam."
"Mislim da je i vlast doprinijela da rafinerije budu nerentabilne. Kad je rafinerijama bilo teško, uveden je PDV na unutarnju potrošnju u rafinerijama i tu je još pala rentabilnost. U rafinerijama je na kraju prerade ostajalo 13 do 17 posto teškog ostatka. To je velik postotak i upravo sad u Rijeci rade da se iz toga izvuče korist'', kazao je Mikuš.
''Ima jedna stvar o kojoj nitko ne govori''
Upozorio je i na još jednu stvar o kojoj, kako je rekao, nitko ne priča: ''To je bilo pred moj odlazak u mirovinu 2015. godine. Bio je prijedlog da se u Sisku izgradi postrojenje za proizvodnju biogoriva i da se uz to izgradi moderni logistički centar. To se moglo napraviti samo uz dogovor dva najveća dioničara Ine. U to vrijeme, kad je taj prijedlog izašao, mi kao sindikat smo se odredili po tom pitanju i podržali smo ga jer smo smatrali da je to jako dobro rješenje. To nije nikad realizirano jer nije nikad došlo do dogovora. Sad ćete mi reći da opet branim MOL, ali do dogovora nije došlo ne zbog MOL-a, nego zbog naših", rekao je Mikuš.
Govoreći o modelu upravljanja, kazao je da je na sjednici NO-a u svibnju 2014. bio prijedlog o kojem ne može govoriti jer je poslovna tajna, ali je otkrio da se zove prijedlog izmjena sustava korporativnog upravljanja Ina d.d.: "Taj prijedlog su napravili jedan predstavnik MOL-a i jedan predstavnik hrvatske strane, ne mogu o detaljima, ali mogu reći da je on dogovoren da bismo danas imali puno bolji model korporativnog upravljanja nego je bio prije.''
Do tog prijedloga je došlo, dodao je, zahvaljujući inicijativi tadašnjeg predsjednika NO-a Siniše Petrovića: ''Taj prijedlog je trebao ići na Skupštinu, nikada nije došao, koliko sam ja pratio medije, izgleda da ga je minirao ministar Vrdoljak.''
''MOL je često bio alibi za naše direktore'', kazao je Mikuš, a Grmoja dodao: ''To vam vjerujem.''
Ispričao je i konkretan slučaj: ''U Croscou nisu isplaćena prava iz kolektivnog ugovora. Ja sam odlazio do direktora Crosca u nekoliko navrata tražeći da se ta prava isplate ljudima. Radilo se o nekih 4,5 milijuna kuna. Znate koji sam odgovor dobivao? Mi bismo isplatili, ali ne daju Mađari.''
Kad je to rekao jednom članu MOL-a, problem je bio riješen u tri minute, kazao je: ''Sljedeći dan ja sav veseo idem direktoru da mu kažem, no on je bio jako ljut što sad mora taj novac isplatiti, a on je to mislio isplatiti za nešto drugo.''
Naglasio je da je s ljudima iz MOL-a bilo teško pregovarati: "To su bile teške bitke i trebalo se s time nositi. Međutim, kad je nešto dogovoreno, nisu nikad nijedno pravo htjeli eskivirati. A s našima, nažalost, to nije bio slučaj."
Mikuš je tijekom saslušanja u nekoliko navrata zamjerio Grmoji, ali i njegovom kolegi iz stranke Zvonimiru Troskotu da mu se ne sviđa način kojim mu se obraćaju te da mu u usta stavljaju nešto što ne govori.
Sindikat je još 2014. upozoravao na potrebu energetske neovisnosti
Na kraju gotovo dvosatnog saslušanja želio je prikazati i važnu prezentaciju te je upozorio je da sindikat još 2014. govorio o energetskoj neovisnosti koju svi tako radu danas spominju. No, Grmoja ga je prekinuo rekavši da nisu tu zbog rada sindikata te ga zatražio da su nekoliko rečenica objasni o kakvoj se mogućoj korupciji u Ini radilo.
No, Mikuš je rekao da ne može to ukratko ispričati, već da su potrebni dokumenti i da moraju vidjeti širu sliku. No, potom je određena stanka nakon koje je započelo saslušanje bivšeg predsjednika Nadzornog odbora Damira Vanđelića, a Mikuševe prezentacije bi trebale biti prebačene članovima Vijeća i zastupnicima. Kad ih oni pregledaju i utvrde ima li smisla, bit će pozvan u novom terminu da ispriča što je htio, najavio je Grmoja.
Drugi dio sjednice održat će se idućeg tjedna u ponedjeljak, kada bi se trebalo saslušati Sinišu Petrovića i Davora Šterna, bivše predsjednike NO-a Ine koji su izrazili spremnost da dođu, a još se čeka odgovor i od bivšeg člana NO-a Luke Burilovića.
Pročitajte i ovo
Na prethodnim dvjema sjednicama Vijeća svjedočili su bivši predsjednik Uprave JANAF-a i USKOK-ov optuženik Dragan Kovačević te bivši član Uprave Ine Davor Mayer.
