U saborskoj su proceduri izmjene Zakona o tržištu plina, koje će djelomično liberalizirati tržište. Imamo još prostora za sljedeću sezonu grijanja da utvrđujemo cijenu, a nakon toga će se prepustiti tržištu, kazao je Čikotić, kojeg su novinari na 4. Energy Investment Forumu upitali što će promjene na tržištu plina od početka travnja značiti za opskrbljivače i korisnike, posebice za cijenu plina za kućanstva.
Pročitajte i ovo
"Uz promjene koje će nastupiti, mi se, kao država, moramo pobrinuti da sigurnost opskrbe za javnu uslugu, za kućanstva bude nedvojbena", poručio je Čikotić, koji je u tom kontekstu spomenuo i vraćanje Ine u vlasništvo države, težnju da cijene transporta plina budu što niže te posebice projekt LNG terminala kao novog dobavnog pravca.
Napominjući kako živimo u dinamičnom vremenu, kako se i Hrvatska mora prilagoditi uvjetima, rekao je kako je želja da se više koriste domaći izvori jedan od razloga zašto Hrvatska želi vratiti Inu u svoje vlasništvo. "Ina je u djelomičnom vlasništvu Hrvatske i MOL-a i to je jedan od razloga zašto je želimo vratiti nazad, da više koristimo naše domaće izvore", kazao je.
Ulažu se, nastavio je Čikotić, dodatni napori u razgovorima s regulatorom (Hrvatskom energetskom regulatornom agencijom - Hera) i Plinacrom da cijene transporta plina, na koje država može utjecati, budu što manje.
"A ono što je naš najveći napor je LNG koji će se desiti u mandatu ove Vlade i koji smo preokrenuli naopako da bi ga usmjerili u pravom smjeru. I očekujemo pozitivne vijesti kroz ovih tjedan dana iz EU u dobivanju bespovratnih sredstava za projekt LNG-a, koji će omogućiti novi dobavni pravac i utjecati na tržište plina kako bi građanima i industriji bila što povoljnija i sigurnija opskrba. To je naš zadatak kao države, a tržište će samo regulirati cijenu plina u budućnosti", kaže Čikotić.
Zovkić: LNG terminal za sigurnost opskrbe
I direktor korporativnih komunikacija LNG Hrvatska Matej Zovkić ističe značaj LNG terminala na otoku Krku za sigurnost opskrbe plinom, a time i na smanjenje cijena plina.
Po njegovim riječima, tvrtka LNG Hrvatska je završila javne natječaje odnosno poziv za ulaganje u tu tvrtku te za zakup kapaciteta LNG terminala. "Za jedno mjesec, dva očekujemo završetak dokumentacije za izdavanje građevinske dozvole, koju je financirala i Europska komisija s 4,5 milijuna eura bespovratnih sredstava. Ove godine očekujemo i zaključenje tih ugovora i ono što je bitno je da LNG terminal osigurava sigurnost opskrbe plinom diverzifikacijom izvora, najbolje rečeno hrvatsku neovisnost o plinu", kazao je Zovkić.
Ističe kako LNG na Krku osigurava i sigurnost opskrbe ovog dijela jugoistočne Europe, što je prepoznala i Europska unija stavljajući LNG projekt na PCI i CESEC listu, na vrh prioriteta energetskih projekata.
"Za Hrvatsku je to bitno zato što će osigurati neovisnost o plinu i sigurno će doći do smanjenja cijene plina jer će to predstavljati novi dobavni pravac", zaključio je Zovkić.
Inače, krajem siječnja su iz tvrtke LNG Hrvatska poručili kako se aktivnosti oko izgradnje plutajućeg LNG terminala uz otok Krk provode u skladu s planom te realizacija toga projekta ne bi trebala kasniti.
"Vezano za razvoj plutajućeg terminala, tvrtka LNG Hrvatska završila je javni poziv za prikupljanje ponuda. Sada slijedi potvrda skupštine društva da odobri izradu dokumentacije za plutajući terminal kako bi se moglo krenuti s izradom i prenamjenom studija, što očekujemo vrlo skoro, tako da kašnjenja ne bi trebalo biti", poručili su tada iz te tvrtke.
Taj projekt trebao bi biti završen 2019. godine. Kapacitet plutajućeg terminala planiran je na dvije milijarde prostornih metara plina godišnje, a Hrvatska njime cilja na domaće i srednjoeuropska tržišta.
Terminal, čija se izgradnja planira uz sjevernojadranski otok Krk, među projektima je koje Europska unija ocjenjuje važnima u svojim nastojanjima da unaprijedi energetsku sigurnost i smanji ovisnost o ruskom plinu. (Hina)
