"Poslali smo snažnu poruku da je to krajnje neprihvatljivo i pozvali na hitno oslobađanje Romana Protaseviča", rekao je premijer Plenković uoči početka drugog dana sastanka na vrhu čelnika država članica EU-a.
Pročitajte i ovo
Svađa zbog ključnog pitanja
Plenković napao oporbu nakon kaosa u Saboru: "Oni to blokiraju, to je stvar kaprica"
Sjednica Vlade
Plenković apelirao na ravnatelje: "Želimo da što više učenika posjeti Jasenovac. Moraju upoznati bolne stranice hrvatske povijesti"
Lažne prijave
Policija objavila tko stoji iza lažnih dojava o bombi u dvije škole
Samo oprezno
Znate li koliki je domet radara za mjerenje brzine vožnje? Evo koliko daleko mogu snimati
Obavijesti Porezne uprave
Važne vijesti za više od 800.000 građana: Objavljeno kada počinje isplata povrata poreza
U ponedjeljak navečer, prvi dan samita, europski čelnici odlučili su uvesti nove sankcije Bjelorusiji i zatvoriti europski zračni prostor za zrakoplove te zemlje nakon što je Minsk prisilio zrakoplov Ryanaira da sleti kako bi uhitio oporbenog novinara Romana Protaseviča.
Čelnici 27 članica EU-a na samitu u Bruxellesu zatražili su hitno oslobađanje Romana Protaseviča i njegove djevojke Sofije Sapega.
U zaključcima sastanka na vrhu pozvali su Vijeće EU-a da proširi popis sankcioniranih pravnih i fizičkih osoba u Bjelorusiji, uvede dodatne ekonomske sankcije i pozvali sve europske zračne prijevoznike da izbjegavaju bjeloruski zračni prostor.
Razgovarali o Rusiji
Čelnici EU-a također su tijekom radne večere održali stratešku raspravu o odnosima s Rusijom te zatražili od visokog predstavnika EU-a za vanjsku i sigurnosnu politiku Josepa Borrella da o tome pripremi izvješće za sljedeći samit u lipnju.
U usvojenim zaključcima osudili su "nezakonite, proaktivne i remetilačke akcije Rusije protiv EU-a" te izrazili solidarnost s Češkom, koju je Moskva nedavno stavila na svoj popis "neprijateljskih država".
Drugi dan samita na dnevnom redu su rasprave o COVID-19 te o borbi protiv klimatskih promjena.
Smanjiti emisije stakleničkih plinova
Europska unija obvezala se da će do 2030. godine smanjiti emisije stakleničkih plinova za 55 posto. Za ispunjenje toga cilja potrebno je donijeti još niz mjera i zakona. Europska komisija u lipnju će o tome predstaviti zakonodavni paket.
Premijer Plenković rekao je kako je uvjeren da će plan EU-a za oporavak od pandemije koronavirusa nazvan EU sljedeće generacije omogućiti svim članicama da dostignu te ciljeve.
"Hrvatska će dati maksimalni doprinos kako bi se postigli ti ciljevi i da EU bude globalni predvodnik u borbi protiv klimatskih promjena", rekao je Plenković.
Plenković je rekao i da će digitalna potvrda EU-a omogućiti veću slobodu kretanja, što je posebno važno za ponovno pokretanje gospodarstva, pogotovo slobodno putovanje turista, što je posebno važno za Hrvatsku.