Slika nije dostupna
Slika nije dostupna

Optimizam Banski dvori nemaju baš s kim podijeliti. Ekonomisti, većina banaka, dio oporbe ocjenjuju da će Hrvatska put pronalaženja puta izlaska iz krize još dugo tražiti.


Za premijerku je gospodarski rast od 0,2 posto u trećem kvartalu prvi, ali dobar pokazatelj.

Vezani članci Novac, ilustracija Banke donijele mjere za građane pogođene krizom, oporba nezadovoljna, ministar poručuje: ''Očekujemo više“ Slika nije dostupna Godinu ćemo završiti s Grčkom, na dnu

Je li 0,2 dovoljno? Nije, a pitanje je je li i danas 0,2 posto. To je bio treći kvartal i turistička sezona, a u međuvremenu je porastao broj nezaposlenih i bojim se da smo statistički opet u recesiji. No, ne treba se igrati brojkama, mi imamo ozbiljan problem i to si moramo sami priznati.

>> 'Nije točno da nismo proveli reforme'

Kada pogledamo gospodarski rast u ovoj našoj regiji, Hrvatska je najlošija sa -2 posto. Hrvatska je u ovom trenutku na samom začelju po gospodarskom rastu u 2010., ali i 2011. U ovom trenutku je od nas gora samo Grčka, a tako bi trebalo biti i iduće godine. Turska i Bugarska su bolje od nas. Europa se zatresla zbog Grčke i činjenice da je skoro bankrotirala. Spas europskog gospodarstva je zapravo bila Njemačka koja se oporavila i cijela srednja Europa praktički ovisi o njoj koja će ovu godinu i iduću imati gospodarski rast. Slovačka praktički nije imala recesiju, Poljska je u ekspanziji. Mi očito imamo ozbiljan problem.

Čini se da je problem u ljudima koji zakone prevode kako im odgovara

U čemu je problem Hrvatske da ne može biti kao jedna Slovačka? Čini se u ljudima. Mi imamo zakone, ali imamo ljude koji si onda zakone prevode kako njima odgovara.

U Hrvatskoj se na tri eura koja se investiraju, samo jedan odlazi na novi pogon, u novo radno mjesto, a to je ono što je najvažnije. U tranzicijskoj Europi, poput Slovačke, na tri eura dva se ulože u novi pogon. Slovaci su posljednjih godinu dana preokrenuli vojnu industriju i uložili sve u automobilsku industriju.

Hrvatska je posljednjih godina imala investicije u iznosu od 24,7 milijardi eura. No, što je problem? Uglavnom su se kupovale banke, naftna industrija, trgovački lanci, ulagalo se i u nekretnine i u telekomunikacije. Problem je što se investiralo samo da se preuzme u ono što je bilo dobro ili što je omogućavalo brzu zaradu. Nitko nije investirao u nove pogone i kute da ljudi u njima počnu raditi.