A čini se da ćemo se, sudeći po analizi vodećih hrvatskih banaka, još načekati. Vodeće banke dale su analizu ekonomskih kretanja za 2010. godinu i, čini se, bit će loše, iako ne tako loše kao krajem 2009. No, valja napomenuti da su banke tijekom prošle godine dvaput mijenjale svoje procjene s lošeg na još lošije, tako da treba pričekati prvih šest mjeseci da se vidi kako će se puniti proračun, što je od iznimne važnosti da se vidi hoće li država moći plaćati svoje dugove, plaće i mirovine. Tek tada ćemo zapravo znati hoće li se mijenjati položaj gospodarstva u Hrvatskoj.
Pročitajte i ovo
Loše brojke
Prema procjenama banaka pad gospodarstva u ovoj godini bio bi od 1,1 do 2 posto. To je vrlo loša brojka jer bi nama trebao rast od sedam posto da bi osigurali vraćanje kredita i ispunjavanje ostalih obveza. No, sigurno je da ćemo kredite ipak vraćati. Pad investicija trebao bi iznositi 4,2 posto, što je također vrlo loše jer to znači da će mnoge industrijske grane biti na teškim kušnjama. Tu je i stopa nezaposlenosti od 10,6 posto, znamo da 15 tisuća novih nezaposlenih svakog mjeseca završi na Zavodu za zapošljavanje. To se hitno mora zaustaviti, jer je vrlo vjerojatno da je veljača već premašila onu 'magičnu' brojku od 300 tisuća nezaposlenih. Sve to dovest će i do pada plaća od 0,5 do 1,5 posto.
Na udaru industrije kojima dugujemo nekadašnji rast
U nekim segmentima RH bilježi dramatični rast, 952 posto u oceanske zemlje - no, to su 'off shore' tvrtke, tj. izvlačenje naših novaca u sigurne oaze Recesija je pogodila i neke industrijske grane kojima smo se do jučer hvalili i kojima dugujemo gospodarski rast proteklih godina. Građevinarstvo je u očajnoj situaciji - nakon stotina kilometara autocesta godišnje, sada se moraju boriti za poslove u izgradnji nekoliko kilometara autocesta. Trgovina je također na koljenima - zbog kriznog poreza i većeg PDV-a drastično je pala potrošnja, a to se kao bumerang vraća državi, jer manja potrošnja znači manji priljev novca u državni proračun. Slijedeći mjeseci, čini se, bit će najdramatičniji. A posebno dramatično, čini se, bit će u industrijama koje su po našoj procjeni najugroženije, a kojima, kako smo rekli, dugujemo rast. U prvom redu to je građevinarstvo s padom od 20 posto. Samo ono veže uz sebe mnoge druge industrije, a deseci tisuća stanova stoje neprodani. U mnogim zemljama građevinarstvo je dizalo ekonomiju, a kod nas prevladavaju crne brojke. U trgovini također se bilježi veliki pad potrošnje posljednjih mjeseci - ta je grana pala za 15 posto. Ministar financija Ivan Šuker itekako bi se trebao zabrinuti jer će biti manje novca u proračunu za sve ono što država treba osigurati. Također, i prehrambena industrija je pala, i to za 13 posto.
Tri industrije izgubile 40.000,a javna uprava tek 1.700 radnih mjesta
Sa svim tim padom ide i pad zaposlenih - u trgovini je sada zaposleno 222.900 radnika, što je za 11.200 manje nego prije godinu dana. U građevinarstvu radi 99.400 osoba, a posao je izgubilo 9.500 radnika. K tome, građevinari tvrde da najgore tek dolazi. U prehrambenoj industriji u godinu dana izgubljeno je 20.000 radnih mjesta, pa tako sada u toj grani industrije broj zaposlenih iznosi 224.600. Kada se povuče crta ispod gornjih brojki, dolazimo do podatka da je samo u te tri industrije u godinu dana izgubljeno 40.800 radnih mjesta. Zanimljivo, u javnoj je pak upravi u godinu dana izgubljeno 1.700 radnih mjesta.
Velik pad također bilježe uvoz i izvoz. Uvoz je pao 27 posto, a izvoz 23 posto. No, nije sve tako crno. Ima jedna 'sjajna' brojka kada govorimo o izvozu. Ali, naravno, ne za državni proračun. U nekim segmentima Hrvatska bilježi dramatični rast, i to od 952 posto u oceanske zemlje - no, to su, naravno, 'off shore' tvrtke, tj. izvlačenje naših novaca u sigurne oaze.
