Oštre zube recesije osjetili su svi. Svjetska je avioindustrija prošlu godinu završila s 11 milijardi dolara gubitka. U europskim aviokompanijama otpušteno je oko 65 tisuća radnika, a mnoge od njih završile su u stečaju.
Smanjena tarifa te pad broja tzv. business putnika doveli su u nezavidan položaj i Croatiju airlines. Iako nitko od 1136 zaposlenih nije dobio otkaz, trzavica na relaciji uprava–radnici je bilo. No krenimo redom. Veliki dio gubitka Croatije airlines generirano je unutrašnjim poteškoćama, poput naknada koje kompanija plaća zračnim lukama. 'Croatia airlines je bez obzira što učestvuje s preko 68 posto u ukupnom prometu i prihodu Zračne luke Zagreb imala najnepovoljnije komercijalne uvjete. Daleko nepovoljnije od low coast kompanija i drugih kompanija koje lete na ovo tržište. Istodobno je u protekloj godini jedino CA zajedno s Turkish airlinesom uspjela napraviti veći broj putnika, negoli prethodne godine', kaže Srećko Šimunović, izvršni direktor CA za marketing i nabavu.
Vezani članci
Gotovo 80 milijuna kuna, toliko Croatia airlines duguje hrvatskim zračnim lukama, a najveći je dug, naravno, prema onoj zagrebačkoj. 'Dugovi koje Croatia airlines ima prema Zračnoj luci Zagreb prelaze 19 milijuna kuna za putnički servis, koji je ubran u ime zračne luke i nekih 38 milijuna kuna koje su pružene Croatia Airlinesu od strane Zračne luke', ističe direktor Zračne luke Zagreb, Tonči Peović. Oko 20 milijuna kuna od tog duga Zračna luka čeka na naplatu više od 100 dana. Strpljenje im je na rezervi jer dugovi Croatije airlines izravno utječu na likvidnost zračne luke. Za razliku od srednje europskih zračnih luka gdje glavni prijevoznik sudjeluje s 40 posto prometa, Croatia airlines u Zračnoj luci Zagreb sudjeluje s prometom većim od 65 posto, a u financijskom prihodu avijacijskih usluga čak do 70 posto.
Štrajk je otkazan jer su dogovoreni daljnji pregovori s upravom, a u slučaju da je održan, kompaniju bi dnevno stajao oko 600 tisuća eura
'To je prevelika ovisnost i dugoročno gledajući, ovakva ovisnost može djelovati negativno na pružanje usluga drugim avio prijevoznicima, koji uredno plaćaju svoje račune prema Zagrebu', smatra Peović. Drugi uzrok gubicima je INA, od koje je CA obvezna kupovati mlazno gorivo, čija je nabavna cijena daleko veća od one koju plaćaju u inozemnim zračnim lukama. Iako je od nove godine oslobođena plaćanja PDV-a na gorivo, CA je dužna plaćati godišnju naknadu za strateške rezerve nafte u iznosu od 800 tisuća dolara. 'Njezina marža na prodano gorivo je najveća u Europi i samo iz tog razloga u zadnjih 15 godina, kada usporedimo ukupno nabavljene količine u RH i kompariramo ih s prosječnim cijenama istih količina koje smo nabavili u Europi, iznose za Hrvatsku negativnih 25 milijuna dolara', tvrdi Šimunović. Ono što ih je posebno uzdrmalo je odluka Uprave Kontrole leta da kompanija mora plaćati terminalnu naknadu, koja im je povećala troškove za dodatnih 30 milijuna kuna.'Cijene terminalne naknade su daleko najveće u Europi. I njihovo povećanje u prošloj godini bilo je daleko najveće od povećanja istih cijena u drugim europskim zračnim lukama', dodaje Šimunović. U zadnje tri godine, ta je naknada povećana je za čak 20 milijuna kuna. U Croatiji airlines tvrde da nikada nisu dobili obrazloženje tog poskupljenja. A da su u Hrvatskoj cijene iznad svjetske razine, potvrđuje i statistika. Za jedan Airbus 320 u Italiji se plaća naknada od 116 eura, dok se u Hrvatskoj za isti zrakoplov plaća gotovo 280 eura. Zbog ovakvog načina formiranja cijena, Croatia airlines i sve zračne luke u zemlji uputile su prosvjedno pismo resornom ministarstvu. Promjenu još čekaju. U međuvremenu gubici se gomilaju, rezanje troškova je neizbježno, pa su dodatnu glavobolju upravi stvorili i nezadovoljni radnici.
Dovedeni pred zid
'Plaća je smanjena 5 posto, skraćena je koliko se računa dužina noći za dodatke na uvjete rada, ukinuta su akumulirana prava na uvjete rada, tako da je smanjenje plaća minimum 10 posto. smanjeni su dani godišnjeg odmora, ukinuta je bila naknada za prijevoz ljudima, sada je vraćena, radnicima u firmi u visini od 700 kuna, kabinskom osoblju u visini od 400 kuna', kaže Hrvoje Humek iz Sindikata kabinskog osoblja. Za razliku od drugih zaposlenika, radno vrijeme kabinskog osoblja nije regulirano Zakonom o radu, već kolektivnim ugovorom, o kojem, tvrdi sindikat, nikada nisu ni pregovarali. Tek su nedavno saznali da imaju najniži prosjek plaća u kompaniji, koja je u rujnu prošle godine iznosila 5300 kuna, dok je u ostatku firme taj prosjek oko 8 i pol tisuća kuna. Štrajk kojeg su trebali održati u petak, ipak je otkazan jer su dogovoreni daljnji pregovori s upravom. U slučaju da je održan, on bi kompaniju dnevno stajao oko 600 tisuća eura.
'Čak i da je, naši uvjeti su nematerijalne prirode, ukoliko iziskuju troškove, teško da oni prelaze 20-ak tisuća eura pa ja se nadam da će zdrav razum prevladati da ih ništa ne košta dati radnicima ono što zakonom zaslužuju, a da ih štrajk košta', dodaje Humek. Što će u konačnici biti s Croatia airlinesom? Direktor Uprave nedavno je izjavio da kompaniju može spasiti jedino privatizacija. U Zračnoj luci Zagreb rješenje vide u tri scenarija. Prvi je da država kao većinski vlasnik dokapitalizira dio koji je CA dužna prema dobavljačima. Drugi scenarij je tzv. downsizing gdje bi CA iz svog vlastitog kapitala pokrila dugove i smanjila obveze prema dobavljačima. Treći je ulazak drugog partnera koji bi dokapitalizirao ili otkupio vlasništvo od države. U medijima se spominjala mogućnost da bi taj partner mogla biti njemačka Lufthansa, no u sjedištu te kompanije su nam opovrgnuli tu informaciju.
Što god se dogodilo, činjenica je da je kompanija koja je nastala kao 'greenfield' investicija dovedena pred zid, a o njezinoj sudbini možemo samo nagađati.
Emisiju Novac gledajte nedjeljom u jutarnjem terminu na Novoj TV.
