"Kada sve to spojite vidite da potencijalno zabijate posljednji čavao u lijes svjetskog ribarstva", rekao je Steiner novinarima u petak na marginama konferencije o klimi na kojoj sudjeluje više od 150 država i 100 ministara zaštite okoliša.
Pročitajte i ovo
Oko 2,6 milijardi ljudi u svijetu ovisi o ribi radi bjelančevina, kaže se u izvješću UNEP-a nazvanom "U mrtvim vodama" objavljenom u petak.
Klimatske promjene još su složenijim učinile dosadašnje teškoće kao što je pretjerano ribarenje, jer visoke temperature uništavaju koraljne grebene, ugrožavaju područja mriješćenja tune i utječu na kretanje oceanskih struja a s time i planktona i malih riba koji su u bazi oceanskog prehrambenog lanca.
"Pitanje nije prestanak ribarenja nego rješavanje klimatskih promjena koje utječu u razmjerima kakve do sada nismo vidjeli", rekao je glavni autor izvješća Christian Nelleman.
"Dobijamo sve više uzbunjujućih signala dramatičnih promjena u oceanima. Oporavak od promjena koje stvaramo vjerojatno će trajati milijunima godina".
Izvješće UNEP-a je utvrdilo da su među najpogođenijm područjima ona u kojima dolazi do polovice svjetskog izlova ribe.
Usporavanje oceanskih struja uslijed klimatskih promjena moglo bi idućih 100 godina prekinuti kretanje hranjivih tvari prema najvažnijim obalnim zonama ribarenja i ispiranje onečišćenja.
Među drugim posljedicama Nelleman je naveo da očekuje da će više od 50 posto koraljnih grebena biti uništeno do 2050. zbog porasta temperatura što će posljedično utjecati i na turizam.
Ugljični dioksid koji nastaje izgaranjem fosilnog goriva kada se rastopi u vodi stvara kiselinu što bi moglo u idućim desetljećima more učiniti kiselijim no što je bilo u bilo kojem razdoblju u prošlih 65 milijuna godina, a do 2100. godine u nekim morima onemogućiti mekušce da stvaraju školjke.
