Svaki treći Nijemac želi natrag njemačku marku

'34 posto ispitanih se izjasnilo za ukidanje eura i ponovno uvođenje njemačke marke', izjavio je Manfred Weber, predsjednik Saveza njemačkih banaka, koji je naručio ispitivanje. 

Pročitajte i ovo 13 mjeseci Život uz euro nekima zvuči kao iz bajke, a drugima kao iz vica: Tko je napunio blagajnu, a tko preživljava? "Pišu budalaštine" Plenkovića naljutilo pitanje o Hrvoj Šipek i Turudiću: "Pa to su gluposti da ne mogu biti gluplje"

Glavni razlog negativnog stajališta prema europskoj valuti je uvjerenje da je uvođenjem novog platežnog sredstva početkom 2002. započeo val poskupljenja koji traje do danas.

'53 posto ispitanih smatra da je euro razlog rastu cijena posljednjih godina', rekao je Weber. On je istodobno zaključio da se radi o subjektivnom doživljaju jer statistike pokazuju da se stopa inflacije od uvođenja eura kreće oko 2 posto.

'Euro je dostojan nasljednik marke, ali to ljudi do sada nisu primijetili', smatra Weber koji zastupa interese oko 220 njemačkih privatnih banaka.

I u glavama građana marka se zadržala kao platežno sredstvo pa se tako pokazalo da svaki drugi Nijemac cijene još uvijek računa u markama. Prema mišljenju ekonomista, to je i jedan od razloga zbog kojih vlada uvjerenje da je od uvođenja eura sve poskupjelo, jer građani cijene u markama pamte onakve kakve su bile 2001. ne računajući inflaciju.

'Roba bi poskupjela i da je marka ostala kao platežno sredstvo', smatra Henning Haase sa Sveučilišta u Frankfurtu.

Osjećaj poskupljenja treba povezati i s činjenicom da su neke gospodarske grane, na koje su građani najčešće izravno upućeni, poput ugostiteljstva, djelomično zaista drastično podigle cijene nakon uvođenja eura.

U noći od 2. na 3. svibnja 1998. šefovi država i vlada članica Europske unije donijeli su odluku o uvođenju zajedničke valute eura.