Pada promet na autocestama, pa razmišljaju o poskupljenju

U ARZ-u i HAC-u nisu zadovoljni brojem vozila koja prolaze kroz naplatne rampe. Zbog recesije je manje kamiona i turista. A domaći vozači skloni su kalkuliranju s obzirom na visine cestarina. Puni profili autocesta do Rijeke i Splita stajali su milijarde kuna. No prva godina bez gužvi ne pridonosi vraćanju skupih investicija.

tri vijesti o kojima se priča priča provjerenog Internet preplavile snimke sa zagrebačkih ulica, ljudi hodaju goli i rastrojeni. Što je u pozadini? "Vrlo je tanka linija..." Nepojmljivo Strahota na groblju u okolici Zagreba: "Pa zar ovo nije krah čovječanstva?" Zajednica stanovanja Nisu se poznavale, a sada žive zajedno pokraj Dunava: "Nismo željele u starački dom, ovo je nešto najbolje"

U prvih šest mjeseci autocestom Rijeka-Zagreb vozilo je 6,2 milijuna vozila, a ove godine 5,9 milijuna. Pad je gotovo četiri posto i prvi je u zadnjih 10 godina. U ARZ-u za sada ne paničare. 'Evo ovo se sad prvi puta desilo nešto drugo. Ali ponavljam. Nije dobro! Ali sigurno nije ni dramatično niti apokaliptično', kazao nam je Dunko Bujas, član uprave ARZ-a.

Veće prihode u ARZ-u vide u podizanju cestarina do 10 posto. Krediti se moraju vraćati a sigurno se ne mogu vračati manjim prihodima. Znači manje cestarine su manji prihodi. U HAC-u nešto bolje brojke. Kažu bilježe rast prometa od pet posto. Dovoljno za otplatu završenih investicija poput tunela Sveti Rok i Mala Kapela, ali ne i za nove. Ako se pad prometa nastavi do kraja godine i eventualno protegne zbog recesije i na slijedeću godinu problem autocesta postat će i problem države koja garantira vračanje njihovih kredita. U praznoj blagajni teško da će za to biti novca.