Time se zapravo destimulira zaduživanje u inozemstvu, zadržava sadašnja inflacija i, ono najvažnije, održava tečaj kune u odnosu na euro. Poznato je da je više od 95 posto kredita građana vezano uz euro.
Pročitajte i ovo
Istodobno nova godina Vladi je donijela stari problem -osiguravanje sredstava za isplate mirovina i plaća. Država je od banaka zatražila dodatne četiri milijarde kuna, a odgovora još nema. Stručnjaci i sindikalisti upozoravaju da najteže tek dolazi.
Prvi kvartal posebno je rizičan jer su slabi prihodi, dolaze krediti na naplatu, a banke imaju, no ne daju novac. Sanader je navodno s bankarima dogovorio zaduživanje za otplatu kredita kod domaćih banaka. No, hoće li se banke do kraja držati dogovora? Banke novac imaju, ali traže da ih HNB oslobodi pričuve. Operacija je za njih jednostavna, ali središnjoj banci i nije baš draga.
U stanju recesije sve dolazi u pitanje, pa tako i plaće korisnika proračuna
Oni oslobađaju novac, banke ga dobivaju i kreditiraju državu. Analitičari upozoravaju da HNB mora paziti kako se prema državi ponaša. Ako HNB bude pomagao da se poveća potrošnja onda to nije dobrodošlo. Rohatinski mudro vodi monetarni sustav, ali ni on nije svemoguć. Država će imati sve više problema, a on sve manje mogućnosti da pomogne. 'Što se tiče crvene lampice, ona bi se mogla upaliti na kraju prvog kvartala, kada ćemo biti korak do recesije na neki način', kaže Hrvoje Stojić, glavni analitičar Hypo banke.
Recesija znači scenarij od prije deset godina, a onda sve dolazi u pitanje, pa tako i plaće korisnicima proračuna. Sindikalisti su svjesni i toga. U najcrnjem scenariju to bi bilo na ljeto, a u tom slučaj sindikati su spremni razgovarati.
Smatraju da bi se trebalo raditi upravo po tom najcrnjem scenariju i pozvati MMF na vrijeme, 'koliko god to bilo nepopularno'. Sanader i Šuker čine sve da to izbjegnu jer dolazak MMF-a znači kresanje brojnih socijalnih prava, a sve to u izbornoj godini.
