Slika nije dostupna
Slika nije dostupna

Od posljedica Vladine nedovoljno učinkovite strategije izlaska iz krize, građane Hrvatske uspješno štiti samo jedan čovjek - guverner Hrvatske narodne banke Željko Rohatinski. Svojom je intervencijom opet spasio stabilnost kune.


Građani ne trebaju biti zabrinuti jer HNB ovakvim intervencijama sprječava rast cijena i rast kamata na kredite. Mi smo visoko 'eurozirana' zemlja i svaki rast eura u odnosu na kunu povećava troškove. Kod deviza to funkcionira kao i sa ostalom robom. Kad neke robe ima previše cijena joj pada a kad je ima manje cijena joj raste.

Vezani članci Novac iz EU: Komu ide koliko? - 6 Čak 1165 stranica Nacionalnog plana odlazi u Bruxelles: Istražili smo u što će Vlada ulagati Slika nije dostupna HNB 'spašavao' kunu i prodao 326 milijuna eura

>> Rohatinski opet spašavao kunu

Kod nas je nastao manjak eura pa mu je cijena porasla, a kuna je oslabila. To je guverner Željko Rohatinski riješio, prodao je bankama 116 milijuna eura i spustio mu cijenu. No pravi ekonomski problem leži u razlozima slabljenja kune.

Slab gospodarski oporavak oslabio kunu

Rohatinski je poslovnim bankama prodao 116 milijuna eura te je tako zaustavio slabljenje kune i rast tečaja koji je nabujao na sedam kuna i 40 lipa. Četvrta je to intervencija ove godine. No do sada je HNB obuzdavao rast kune, nastao zbog visokog državnog zaduživanja u eurima a sada, prvi put od veljače, kunu je trebalo ojačati. Stručnjaci upozoravaju da je oslabila zbog sporog gospodarskog oporavka.

'Moramo primijetiti da slabiji priljev inozemnih investicija, što je posljedica sporog gospodarskog oporavka i pridonosi tom slabljenju kune', kaže Zdeslav Šantić, ekonomski analitičar Splitske banke. Naš sugovornik objašnjava da tečaj kune dugoročno ovisi i o dugoročnoj održivosti proračuna. Ako proračun ima veliki manjak onda investitori i rejting agencije gube povjerenje, nema investicija, nema ni eura pa mu cijena raste a kuni pada. No kunu onda izravna HNB puštajući eure u opticaj.

'Vlada svojim potezima utječe na loš tečaj kune'

'To su normalne stvari koje Narodna banka radi već više od 10 godina i na taj način održava svoj cilj, koji je guverner puno puta rekao, a to je da tečaj kune ostane više manje stabilan do ulaska u EU', ističe Zoran Bohaček, šef HUB-a. Oporba se žali da je Rohatinski jedini koji se u Hrvatskoj brine za stabilnost financija.

'Nažalost Vlada Jadranke Kosor svojim potezima, enormnim deficitom, novcima koje neprekidno posuđuje u Hrvatskoj, utječe bitno na kretanje tečaja', ističe SDP-ov Slavko Linić. Ministar Šuker je posljednje zaduženje od četiri milijarde obavio u Hrvatskoj. Pošto će s tim novcem otplatiti obveze koje mu dospijevaju za pet dana, smatra da se tom posudbom ne povećava javni dug.

Iz šupljeg u prazno

Krpanje starih kredita novima ili narodski rečeno 'pretakanje iz šupljeg u prazno' Šukeru omogućava Zakon o izvršenju proračuna. Kuna slabi i zbog toga što velike strane tvrtke i banke izvlače kapital iz Hrvatske. Jednostavno ovdje nemaju ulagačke perspektive, banke nemaju kome posuditi novac i investirati ga. Nemaju dovoljno projekta za financiranje zbog krize.

Oni za svoju dobit u kunama onda kupe eure i izvuku ih iz Hrvatske pa ih njihove matice ulože negdje drugdje. Evo, za primjer, samo četiri najveće banke u Hrvatskoj ove će godine isplatiti skoro dvije milijarde redovnih dividendi. Bilo bi bolje da je taj novac ostao u Hrvatskoj te da je investiran u poslovne projekte no njih nažalost nema dovoljno.