Napadi 11. rujna pomogli su oporavku kupovne moći nakon što je američka Središnja banka srezala kamatne stope, a federalna je vlada povećala potrošnju i smanjila poreze.
Pročitajte i ovo
Nakon tragedije američka je ekonomija u prosjeku ostvarila rast za 3,1 posto, što je najbliže razini iz devedesetih godina prošlog stoljeća.Elastičnost ekonomije došla je zajedno s povećanjem vladine potrošnje od 500 milijardi dolara na nacionalnu sigurnost i ratove u Iraku i Afganistanu, s četiri tisuće milijardi dolara duga kućanstava te s 50-postotnog povećanja cijena stambenih objekata.
Dok je ekonomija pokazivala znakove oporavka, pojavili su se strahovi kako bi se u slučaju ponovnog napada ona pokazala više ranjivom.
“Postali smo neuravnoteženi u većoj mjeri nego što je to bilo prije napada te smo postali puno nepouzdaniji”, izjavio je Stephen Roach, glavni ekonomist pri financijskoj kući Morgan Stanley iz New Yorka, a Allen Sinai, predsjednik konzultantske finacijske kuće Decision Economics iz New Yorka rekao je kako je američka ekonomija sada puno ranjivija nego prije 11. rujna. Ipak neki ekonomist, navode kako Sjedinjene Države zbog rasta ekonomije od 2,9 posto godišnje, za razliku od 1,9 posto u 2001., nisu toliko ranjive. “Budući da je ekonomija još u ekspanziji, čini nas manje ranjivim”, zaključio je Anthony Chan, glavni ekonomist pri JPMorgan iz New Yorka.
Prema izvješću proračunskog ureda američkog kongresa, 2001. godine vlada je raspolagala proračunskim viškom od 128 milijardi dolara, a ovogodišnji proračunski deficit, zaključno s 30. rujna, iznosit će 318 milijardi. Razlog je povećano izdavanje sredstava za borbu protiv terorizma te smanjenje poreza kako bi se stimulirala ekonomija.
Potrošački dug, uključujući hipoteke, kreditne kartice i kredite za automobile, u pet se godina povećao sa 7,9 tisuća milijardi dolara na 12,2 tisuća milijardi, što je posljedica niskih kamata na kredite koje je uvela Središnja banka kako bi povećala potrošnju.
Prosječna cijena stambenog prostora povećala se sa 153.000 dolara na 230.000 dolara. Napadi 11. rujna imali su velikog efekta i na cijenu nafte, jer su doveli do rata na Bliskom istoku što je rezultiralo njezinim povećanjem. Tako je cijena nafte prije pet godina iznosila oko 28 dolara po barelu, a iznosi 68 dolara i neprestano je podložna velikim oscilacijama. U SAD-u cijena galona benzina iznosi 2,73 dolara, a 10. rujna 2001. godine iznosila je 1,53 dolara. Kombinacija povećanog zaduživanja građana i vlade, napuhanih cijena stambenih objekata i visoke cijene goriva razlog su zbog kojeg bi Sjedinjene Države teško prebrodile još jedan šok kao što je to bio 11. rujna.
-
U PodraviniFOTO Težak sudar: Dvije osobe prevezene u bolnicu, promet blokiran
-
na graničnom prijelazuOtkriveni novi detalji o mladiću koji je probio rampu i poginuo: Netom prije kobne nesreće bježao je po Hrvatskoj
-
Helikopteri u akcijiDrama uslijed žestoke oluje - tankeri se sudarili i tonu: Nafta se izlila, spašavaju ljude iz mora
