Nakon 11. rujna SAD potrošio 500 milijardi USD za sigurnost

Napadi 11. rujna pomogli su oporavku kupovne moći nakon što je američka Središnja banka srezala kamatne stope, a federalna je vlada povećala potrošnju i smanjila poreze. 

Pročitajte i ovo Ima se, može se Hoteli, stanarine, putovanja: Objavljeno koji saborski zastupnici su rekorderi po potrošnji Predsjednički izbori 2024. Objavljeni zanimljivi podaci o tome koliko je i od koga dobio i potrošio Milanović, a koliko Primorac

tri vijesti o kojima se priča PANSION NA OTOKU Užas u našem turističkom raju: Spavala s djetetom u apartmanu, a onda je ušao stranac... Diljem Hrvatske Problemi s povratom ove vrste ambalaže traju već nekoliko mjeseci: "U potpunoj smo blokadi..." Veliki pomor Na rubu su živaca: "Ovo je sramota, situacija katastrofe. Sinoć sam završio na hitnoj", "U Njemačkoj bi se već digla vojska!"

Nakon tragedije američka je ekonomija u prosjeku ostvarila rast za 3,1 posto, što je najbliže razini iz devedesetih godina prošlog stoljeća.Elastičnost ekonomije došla je zajedno s povećanjem vladine potrošnje od 500 milijardi dolara na nacionalnu sigurnost i ratove u Iraku i Afganistanu, s četiri tisuće milijardi dolara duga kućanstava te s 50-postotnog povećanja cijena stambenih objekata.

Dok je ekonomija pokazivala znakove oporavka, pojavili su se strahovi kako bi se u slučaju ponovnog napada ona pokazala više ranjivom.

 “Postali smo neuravnoteženi u većoj mjeri nego što je to bilo prije napada te smo postali puno nepouzdaniji”, izjavio je Stephen Roach, glavni ekonomist pri financijskoj kući Morgan Stanley iz New Yorka, a Allen Sinai, predsjednik konzultantske finacijske kuće Decision Economics iz New Yorka rekao je kako je američka ekonomija sada puno ranjivija nego prije 11. rujna. Ipak neki ekonomist, navode kako Sjedinjene Države zbog rasta ekonomije od 2,9 posto godišnje, za razliku od 1,9 posto u 2001., nisu toliko ranjive. “Budući da je ekonomija još u ekspanziji, čini nas manje ranjivim”, zaključio je Anthony Chan, glavni ekonomist pri JPMorgan iz New Yorka.
 
Prema izvješću proračunskog ureda američkog kongresa, 2001. godine vlada je raspolagala proračunskim viškom od 128 milijardi dolara, a ovogodišnji proračunski deficit, zaključno s 30. rujna, iznosit će 318 milijardi. Razlog je povećano izdavanje sredstava za borbu protiv terorizma te smanjenje poreza kako bi se stimulirala ekonomija. 

Potrošački dug, uključujući hipoteke, kreditne kartice i kredite za automobile, u pet se godina povećao sa 7,9 tisuća milijardi dolara na 12,2 tisuća milijardi, što je posljedica niskih kamata na kredite koje je uvela Središnja banka kako bi povećala potrošnju. 

Prosječna cijena stambenog prostora povećala se sa 153.000 dolara na 230.000 dolara. Napadi 11. rujna imali su velikog efekta i na cijenu nafte, jer su doveli do rata na Bliskom istoku što je rezultiralo njezinim povećanjem. Tako je cijena nafte prije pet godina iznosila oko 28 dolara po barelu, a iznosi 68 dolara i neprestano je podložna velikim oscilacijama. U SAD-u cijena galona benzina iznosi 2,73 dolara, a 10. rujna 2001. godine iznosila je 1,53 dolara. Kombinacija povećanog zaduživanja građana i vlade, napuhanih cijena stambenih objekata i visoke cijene goriva razlog su zbog kojeg bi Sjedinjene Države teško prebrodile još jedan šok kao što je to bio 11. rujna.