Podsjetimo, ININ-a polugodišnja dobit bila je 507 milijuna kuna, što je trideset posto manje nago lani, a nepodmireni dugovi prema državi rastu iz dana u dan. Sada su dosegnuli brojku od vrtoglavih dvije milijarde kuna.
Pročitajte i ovo
507 milijuna kuna, od čega je gotovo 500 milijuna prihod od prodaje podzemnog skladišta plina, polugodišnja je ININ-a neto dobit. Nije jasno kako MOL uspijeva ostvarivati takve izvanredne rezultate, a INA u čijoj upravi sjede MOL-ovi menadžeri - ne! Dvije milijarde dužni su državi, a ne plaćaju ni obveze prema javnim tvrtkama. Ina se pravda: 'Postoje problemi u podmirenju dugovanja kao i naplati potraživanja prema državi, odnosno firmama u državnom vlasništvu.Važno je istaknuti da INA na dnevnoj bazi u državni proračun uplaćuje određena sredstva.'
Dugove Vlada mora riješiti do kraja godine. No Ina, neslužbeno se može čuti, nema namjeru platiti. Od MOLA šturi odgovor: 'To je kompleksan i multilateralan odnos između Hrvatske, drugih zemalja koje posjeduju kompaniju i INE - gdje naši kolege rade najbolje što mogu da riješe probleme.' Nema dominantnog vlasnika i zbog toga, tvrdi Damir Novotny, ekonomski analitičar, INOM se upravlja na način na koji ne zaslužuje. A time se otvaraju razne mogućnosti.
'Odnosi između MOLA i INE uvijek otvaraju mogućnost da se kroz te takozvane transferne cijene po kojima INA kupuje proizvode od mola jedan dio te dobiti ostaje u samom molu. Trebalo bi vidjeti kakve su to cijene', kaže Novotny
Ina nema problema s likvidošću. I dividenda se uredno isplaćuje dioničarima. No dugovi nikako. Razlog, tvrdi Novotny, posljedica odnosa države i INE. 'Dakle neraščišćenih odnosa gdje državna poduzeća duguju ini a onda ina državi. Iako to ne bi trebalo povezivati', rekao je Novotny.
Problem je i u tome što je Vlada inu proteklih godina natjerala, tvrdi Ljubo Jurčić, da ne povisuje cijene goriva. I sad ina, smatra, nadoknađuje gubitke. 'Ekonomija je došla u krizu i sad svako povećanje cijena naftnih derivata izaziva uzbunu na tržištu između građana a makar je to možda kompenzacija za ne povećanje cijena onda kad su se trebale povećat. Tako da smo ušli u zonu ne transparentnog poslovanja', rekao je Ljubo Jurčič s Ekonomskog fakulteta u Zagrebu. I zbog brojnih nelogičnih poteza mnogi se pitaju kako izgleda ugovor koji je Vlada sklopila s Molom. Da bi se uklonile sve te sumnje - možda je vrijeme da se tajni ugovor konačno razotkrije.
