Slika nije dostupna
Slika nije dostupna

Vlade istočnoeuropskih zemalja moraju djelovati brzo kako bi smanjile proračunske deficite, inače im prijete fiskalne krize poput one u Grčkoj, koje bi uvelike oštetitile već oslabljene bankovne sustave, upozorio je u srijedu Međunarodni monetarni fond (MMF).


U svom najnovijem izvješću Regionalni gospodarski izgledi (REO) za Europu, MMF gospodarstvima u istočnoj Europi predviđa prosječan rast za 3,9 posto u 2010. i 3,8 posto u 2011. godini, nakon smanjivanja BDP-a za 6 posto prošle godine. Za Hrvatsku MMF predviđa nastavak smanjivanja gospodarstva u ovoj godini za 1,5 posto, te rast od 1,6 posto u 2011. Predviđena inflacija u ovoj godini u Hrvatskoj je 1,9 posto, a u 2011. 2,8 posto.

Vezani članci Zgrada svjetske banke Georgijeva ostaje na čelu MMF-a. Nema dokaza da je radila u korist Kine Slika nije dostupna Grčka vlada potvrdila da neće ostvariti ciljani deficit

MMF je upozorio da se mnoga gospodarstva suočavaju s velikim izazovima pri održavanju tempa oporavka, koji će uvelike ovisiti o zbivanjima u euro zoni, glavnom izvoznom tržištu zemalja istočne Europe. 'Glavni rizik od gospodarskog opadanja za Europu u nastajanju je oživljavanje dužničkog stresa u naprednoj Europi, što može pritisnuti rast u eurozoni i prouzročiti negativno prelijevanje za regiju', ističe MMF.

Čak i bez intenziviranja fiskalne krize u eurozoni, investitori mogu postati zabrinuti za sposobnost nekih istočnoeuropskih vlada da vrate svoje dugove, te postati neskloni posuđivanju kao što su to učinili s Grčkom. Da bi se zaštitile protiv te mogućnosti, mnoge istočnoeuropske vlade trebaju poduzeti hitne mjere za smanjenje svojih proračunskih deficita. 'Da bi spriječili zabrinutost na tržištu, zemlje s visokim fiskalnim ranjivostima trebale bi ubrzati fiskalnu konsolidaciju', kazao je MMF.

Fond je rekao kako očekuje da će na europskim tržištima u nastajanju u cjelini, proračunski deficit pasti na 5,2 posto BDP-a ove godine i na 4,2 posto BDP-a iduće godine, nakon što je 2009. iznosio 6 posto. MMF također navodi da nagli rast prinosa državnih obveznica i pad njihove tržišne vrijednosti, može negativno utjecati na lokalne bankovne sustave. 'Financijski sektori bi bili posebno pogođeni, osobito u onim zemljama gdje banke drže velik dio svoje imovine u obliku državnih vrijednosnica, kao što su Albanija, Mađarska, Poljska i Turska', priopćio je Fond.

MMF ističe da mnoga gospodarstva u istočnoj Europi moraju pronaći nove izvore rasta, oslanjajući se više na izvoz nego na domaću potražnju. Prije početka financijske krize 2007., istočna Europa doživjela je val gospodarskog rasta. To je u velikoj mjeri bilo potaknuto priljevom kapitala koji je financirao snažan rast domaće potražnje, nešto što nije vjerojatno da će se opet dogoditi, rekao je MMF-a. 'Nije vjerojatno da će se priljevi kapitala vratiti na razine prije krize, a domaća potražnja vjerojatno će ostati potisnuta', procjenjuje Fond.

'Budući rast mora se više oslanjati na sektor razmjenjivih dobara, a manje na sektor nerazmjenjivih dobara, osobito u zemljama koje su izgradile velike neravnoteže tijekom gospodarskog buma', navodi Fond. (Hina)

Još brže do svakodnevnih vijesti prilagođenih tebi. PREUZMI novu Još lakše do najnovijih vijesti o poznatima. Preuzmi novu DNEVNIK.hr aplikaciju