MMF nakon posjeta Hrvatskoj: Treba još rezati!

MMF u Zaključkj ističe kako se mora 'ubrzati provedba programa strukturnih reformi – koji je presudan da bi se ponovno pokrenuo rast, iskoristile sve prednosti pristupanja EU i poboljšali srednjoročni izgledi'.

Pročitajte i ovo burno od lipnja Premijer Crne Gore tvrdi da želi popraviti odnose s Hrvatskom: "Mi smo mlada generacija..." proljetno izvješće MMF objavio prognozu za hrvatsko gospodarstvo, evo kada očekuju usporavanje rasta cijena

'Prednost treba dati reformama usmjerenima na povećanje participacije radne snage, poboljšanje funkcioniranja tržišta rada i smanjenje prepreka za ulaganja. Unatoč poteškoćama, treba nastaviti provoditi postupnu fiskalnu konsolidaciju kako bi se ponovno uspostavila održivost duga i očuvao pristup tržištima.

>> Linić: Nema aranžmana s MMF-om

Nedavno najavljena smanjenja plaća u javnom sektoru i planirane reforme mirovinskog i zdravstvenog sustava koraci su u pravom smjeru; međutim, potrebna su daljnja poboljšanja i brza provedba reformi, s težištem u početnom razdoblju, kako bi se obuzdala neodrživa potrošnja za mirovinsko i zdravstveno osiguranje. U financijskom je sektoru važno nastaviti održavati dobru ravnotežu između očuvanja financijske stabilnosti i podupiranja oporavka kreditnog rasta.

Teški gospodarski problemi zahtijevaju ambiciozne i trajne mjere politike

Gospodarski su se uvjeti pogoršali od sredine 2012., a rizici za izglede su znatni. BDP se vjerojatno smanjio za 1,8 do 2 posto u 2012. u uvjetima slabe inozemne potražnje, nastavka smanjenja duga stanovništva i poduzeća te rastuće nezaposlenosti koja potkopava pouzdanje potrošača. Jačanje gospodarske aktivnosti u 2013. ponajviše bi ovisilo o pravovremenoj realizaciji planiranih velikih ulaganja javnog sektora.

Međutim, moguće kašnjenje u njihovoj provedbi, iznenađenja vezana uz negativan rast u zemljama koje su glavni inozemni partneri Hrvatske i nastavak kontrakcije kredita banaka uzrokuju znatne negativne rizike za gospodarske izglede zemlje', stoji u Zaključku.

Članovi Misije naveli su i tri hitna prioriteta:

• Brza realizacija plana strukturnih reformi radi poboljšanja konkurentnosti Hrvatske i poticanja srednjoročnog rasta. Strukturne reforme donose rezultate tek nakon nekog vremena, pa ih zato treba provesti u najbržem roku.

• Nastavak postupne, ali trajne fiskalne konsolidacije radi ponovne uspostave održivosti duga i zadržavanja pristupa tržištima uz razumne troškove. Predah koji zasada daju financijska tržišta ne bi smio biti razlog za spokojnost.

• Održanje primjerene ravnoteže između poboljšanja financijske stabilnosti i podupiranja oporavka kreditnog rasta.

Reforme mirovinskog sustava

Hrvatske bi vlasti, navide iz MMF-a, trebale hitno provesti uvelike zakašnjele reforme mirovinskog sustava i Zakona o radu te smanjiti prepreke za ulaganja. 'Treba brzo provesti reforme mirovinskog sustava da bi se povećala veoma niska participacija radne snage i poduprla fiskalna konsolidacija.

Članovi Misije podržavaju planove Vlade da poveća kazne za prijevremeno umirovljenje, povisi dobnu granicu za umirovljenje na 67 godina za muškarce i žene, tempom od šest mjeseci po godini, prekine indeksaciju privilegiranih mirovina i pojača kontrolu nad očigledno zloupotrebljavanim sustavom invalidskih mirovina. Važno je da te reforme stupe na snagu već u drugoj polovici 2013. kako bi što prije ostvarile koristan učinak.'

Mora se nastaviti s provođenjem postupne, ali trajne fiskalne konsolidacije

Provedba fiskalne konsolidacije jest teška, ali njezina alternativa nosi velike rizike. Sadašnja je putanja javnog duga i dalje neodrživa, a kamatni troškovi rapidno rastu, čime se istiskuju produktivni rashodi. Što ovaj proces bude dulje trajao, to će konačna prilagodba biti znatnija i uzrokovati veće poremećaje.

Prilagodba postignuta 2012. dobrodošao je prvi korak na tom putu. Članovi Misije procjenjuju da je ciljani proračunski manjak od 4 posto BDP-a vjerojatno ostvaren, uz strukturnu prilagodbu od približno 1,5 postotnih bodova BDP-a. Nažalost, prekoračenja zacrtanih iznosa neodržive mase plaća i potrošnje za mirovinsko i zdravstveno osiguranje kompenzirano je kapitalnom potrošnjom koja je manja od planirane i suzbija rast.

Međutim, u proračunu iz 2013. djelomično su poništena pozitivna ostvarenja iz 2012., pa dodatnim mjerama politike treba uspostaviti njegovu vjerodostojnost.

Ciljani proračunski manjak od 4 posto BDP-a (ESA 95) veći je 0,75 postotnih bodova od prethodno planiranoga. Iako bi nedavno najavljeno smanjenje plaća u javnom sektoru od 3 posto uglavnom trebalo osigurati smanjenje mase plaća predviđeno proračunom, planirane uštede u potrošnji za mirovinsko/zdravstveno osiguranje za sada nisu u dovoljnoj mjeri podržane eksplicitnim mjerama, iako su namjere u vezi sa srednjoročnim mjerama u tim područjima ohrabrujuće. Stoga bi prema projekcijama članova Misije, uz do sada provedene mjere, proračunski manjak u 2013. dosegnuo 4,25 posto BDP-a, a u srednjoročnom bi razdoblju iznosio približno 4,5 posto BDP-a, s tim da bi javni dug do kraja 2014. premašio 60 posto BDP-a (75 posto uključujući dug za koji jamči država).

Članovi Misije pozdravljaju namjeru hrvatskih vlasti da se donese rebalans proračuna za 2013. i savjetuju provedbu daljnje postupne konsolidacije zasnovane na reformama usmjerenima na neodržive rashode za mirovinsko i zdravstveno osiguranje.'

Na kraju Zaključka MMF navodi kako treba uložiti daljnje napore u poboljšanje funkcioniranja pravosudnog sustava kako bi stečajni postupci bili što djelotvorniji i kraći. Također, ističu da je pri osmišljavanju mjera za ublažavanje uvjeta kreditiranja stanovništva važno ostaviti dovoljno prostora za konkurentno poslovanje banaka.