MMF nakon posjeta Hrvatskoj: Treba još rezati!

MMF u Zaključkj ističe kako se mora 'ubrzati provedba programa strukturnih reformi – koji je presudan da bi se ponovno pokrenuo rast, iskoristile sve prednosti pristupanja EU i poboljšali srednjoročni izgledi'.

Pročitajte i ovo Pala Vlada Što će se dogoditi s najmoćnijom europskom ekonomskom silom? Industrija zastaje, divovi su u krizi proljetno izvješće MMF objavio prognozu za hrvatsko gospodarstvo, evo kada očekuju usporavanje rasta cijena

'Prednost treba dati reformama usmjerenima na povećanje participacije radne snage, poboljšanje funkcioniranja tržišta rada i smanjenje prepreka za ulaganja. Unatoč poteškoćama, treba nastaviti provoditi postupnu fiskalnu konsolidaciju kako bi se ponovno uspostavila održivost duga i očuvao pristup tržištima.

>> Linić: Nema aranžmana s MMF-om

Nedavno najavljena smanjenja plaća u javnom sektoru i planirane reforme mirovinskog i zdravstvenog sustava koraci su u pravom smjeru; međutim, potrebna su daljnja poboljšanja i brza provedba reformi, s težištem u početnom razdoblju, kako bi se obuzdala neodrživa potrošnja za mirovinsko i zdravstveno osiguranje. U financijskom je sektoru važno nastaviti održavati dobru ravnotežu između očuvanja financijske stabilnosti i podupiranja oporavka kreditnog rasta.

Teški gospodarski problemi zahtijevaju ambiciozne i trajne mjere politike

Gospodarski su se uvjeti pogoršali od sredine 2012., a rizici za izglede su znatni. BDP se vjerojatno smanjio za 1,8 do 2 posto u 2012. u uvjetima slabe inozemne potražnje, nastavka smanjenja duga stanovništva i poduzeća te rastuće nezaposlenosti koja potkopava pouzdanje potrošača. Jačanje gospodarske aktivnosti u 2013. ponajviše bi ovisilo o pravovremenoj realizaciji planiranih velikih ulaganja javnog sektora.

Međutim, moguće kašnjenje u njihovoj provedbi, iznenađenja vezana uz negativan rast u zemljama koje su glavni inozemni partneri Hrvatske i nastavak kontrakcije kredita banaka uzrokuju znatne negativne rizike za gospodarske izglede zemlje', stoji u Zaključku.

Članovi Misije naveli su i tri hitna prioriteta:

• Brza realizacija plana strukturnih reformi radi poboljšanja konkurentnosti Hrvatske i poticanja srednjoročnog rasta. Strukturne reforme donose rezultate tek nakon nekog vremena, pa ih zato treba provesti u najbržem roku.

• Nastavak postupne, ali trajne fiskalne konsolidacije radi ponovne uspostave održivosti duga i zadržavanja pristupa tržištima uz razumne troškove. Predah koji zasada daju financijska tržišta ne bi smio biti razlog za spokojnost.

• Održanje primjerene ravnoteže između poboljšanja financijske stabilnosti i podupiranja oporavka kreditnog rasta.

Reforme mirovinskog sustava

Hrvatske bi vlasti, navide iz MMF-a, trebale hitno provesti uvelike zakašnjele reforme mirovinskog sustava i Zakona o radu te smanjiti prepreke za ulaganja. 'Treba brzo provesti reforme mirovinskog sustava da bi se povećala veoma niska participacija radne snage i poduprla fiskalna konsolidacija.

Članovi Misije podržavaju planove Vlade da poveća kazne za prijevremeno umirovljenje, povisi dobnu granicu za umirovljenje na 67 godina za muškarce i žene, tempom od šest mjeseci po godini, prekine indeksaciju privilegiranih mirovina i pojača kontrolu nad očigledno zloupotrebljavanim sustavom invalidskih mirovina. Važno je da te reforme stupe na snagu već u drugoj polovici 2013. kako bi što prije ostvarile koristan učinak.'

Mora se nastaviti s provođenjem postupne, ali trajne fiskalne konsolidacije

Provedba fiskalne konsolidacije jest teška, ali njezina alternativa nosi velike rizike. Sadašnja je putanja javnog duga i dalje neodrživa, a kamatni troškovi rapidno rastu, čime se istiskuju produktivni rashodi. Što ovaj proces bude dulje trajao, to će konačna prilagodba biti znatnija i uzrokovati veće poremećaje.

Prilagodba postignuta 2012. dobrodošao je prvi korak na tom putu. Članovi Misije procjenjuju da je ciljani proračunski manjak od 4 posto BDP-a vjerojatno ostvaren, uz strukturnu prilagodbu od približno 1,5 postotnih bodova BDP-a. Nažalost, prekoračenja zacrtanih iznosa neodržive mase plaća i potrošnje za mirovinsko i zdravstveno osiguranje kompenzirano je kapitalnom potrošnjom koja je manja od planirane i suzbija rast.

Međutim, u proračunu iz 2013. djelomično su poništena pozitivna ostvarenja iz 2012., pa dodatnim mjerama politike treba uspostaviti njegovu vjerodostojnost.

Ciljani proračunski manjak od 4 posto BDP-a (ESA 95) veći je 0,75 postotnih bodova od prethodno planiranoga. Iako bi nedavno najavljeno smanjenje plaća u javnom sektoru od 3 posto uglavnom trebalo osigurati smanjenje mase plaća predviđeno proračunom, planirane uštede u potrošnji za mirovinsko/zdravstveno osiguranje za sada nisu u dovoljnoj mjeri podržane eksplicitnim mjerama, iako su namjere u vezi sa srednjoročnim mjerama u tim područjima ohrabrujuće. Stoga bi prema projekcijama članova Misije, uz do sada provedene mjere, proračunski manjak u 2013. dosegnuo 4,25 posto BDP-a, a u srednjoročnom bi razdoblju iznosio približno 4,5 posto BDP-a, s tim da bi javni dug do kraja 2014. premašio 60 posto BDP-a (75 posto uključujući dug za koji jamči država).

Članovi Misije pozdravljaju namjeru hrvatskih vlasti da se donese rebalans proračuna za 2013. i savjetuju provedbu daljnje postupne konsolidacije zasnovane na reformama usmjerenima na neodržive rashode za mirovinsko i zdravstveno osiguranje.'

Na kraju Zaključka MMF navodi kako treba uložiti daljnje napore u poboljšanje funkcioniranja pravosudnog sustava kako bi stečajni postupci bili što djelotvorniji i kraći. Također, ističu da je pri osmišljavanju mjera za ublažavanje uvjeta kreditiranja stanovništva važno ostaviti dovoljno prostora za konkurentno poslovanje banaka.