Kajin: Za vraćanje na staro trebat će nam suze i znoj

'Pohvalno, ali nedovoljno', ocijenila je Željka Antunović današnju mjeru Vlade i rekla kako je to samo kap u moru od svega onoga što bi Vlada trebala raditi, a što ne radi i odbija već dulje vrijeme. 'Situacija koju imamo danas posljedica je loše Vladine politike, a ukidanje kriznog poreza od 2 posto samo je običan andol. Vlada bi trebala reformirati sektore i djelovati na uzroke koji su doveli do gospodarske krize i pad životnog standarda i sigurnosti građana', rekla je Željka Antunović.

Pročitajte i ovo Novi krug Ovo su ključne promjene koje donosi porezna reforma: Mijenja se puno toga krive politike Pavliček opleo po Vladi i poreznim izmjenama: "Prvo ste ih potjerali, a sada ćete im dodatno oguliti kožu..."

>> Ukida se krizni porez na plaće od 3 do 6 tisuća kuna

Damir Kajin nasmijao se Vladinom obrazloženju kako će ukidanjem kriznog poreza od dva posto potaknuti gospodarstvo. 'Molim vas lijepo, kako ćemo potaknuti proizvodnju ukidanjem kriznog poreza? Jedino su rješenje novi izbori koji bi na vlast doveli novu političku opciju koja će tada uvesti suštinske promjene', kaže Damir Kajin za Dnevnik.hr. Objašnjava kako je Hrvatska u siječnju 2010. godine imala jednak broj nezaposlenih kao 2005. godine. 'Ono što je stvarano u razdoblju od 2005. do 2008. godine je isparilo, a trebat će nam najmanje pet godina suza, znoja i lupanja glavom u zid dase vratimo na staro i da povratimo izgubljena radna mjesta', kaže Kajin. Dodaje kako će za povratak izgubljenog standarda građana nažalost trebati i puno više.

'Da mi je znati samo kako Vlada sada misli, nakon ukidanja poreza, vratiti poljoprivrednicima 575 milijuna kuna koje i je obećala? Taj novac je nemoguće uštedjeti jer ne postoji, moguće ga je namaknuti jedino novim zaduživanjem. Nažalost, imamo još toga što možemo prodati, ali nitko nije zainteresiram da nešto od nas kupi', dodao je Damir Kajin.

Broj umirovljenika u Hrvatskoj, koji primaju mirovine u iznosu od 3000 do 6000 kuna jest 213.455. Dva posto kriznog poreza nametnutog toj skupini umirovljenika, mjesečno u proračun slijeva 14,9 milijuna kuna. HUP: ukidanje stope kriznog poreza donosi višestruke koristi

Ukidanje stope kriznog poreza od dva posto imat će višestruko pozitivne učinke kao što je i uvođenje kriznog poreza imalo višestruko negativne učinke, izjavio je za Hinu predsjednik Hrvatske udruge poslodavaca Damir Kuštrak. HUP pozdravlja najavu predsjednice Vlade Jadranke Kosor o ukidanju stope kriznog poreza od dva posto na primanja od tri do šest tisuća kuna od 1. srpnja ove godine, kaže Kuštrak. 'Pozdravljamo tu odluku, to je dobar potez i očekujemo da će uslijediti i drugi odlučni potezi', rekao je Kuštrak.

Upitan treba li ukinuti i stopu kriznog poreza od četiri posto na primanja veća od šest tisuća kuna, odgovorio je da 'i to treba brzo doći na dnevni red'. Premijerka Kosor je ukidanje stope kriznog poreza od dva posto najavila na današnjoj sjednici Vlade te izvijestila da je odluka o pokretanju izmjena Zakona o posebnom porezu donesena danas na užem kabinetu Vlade i da će se operacionalizirati u sljedećim danima i tjednima. Zakonom o posebnom porezu na plaće, mirovine i druge primitke uvedene su dvije stope kriznog poreza - dva posto na primanja od tri do šest tisuća kuna te četiri posto na primanja veća od šest tisuća kuna, a obračunavaju se na cjelokupan iznos primanja. Prihodi državnog proračuna od posebnog poreza na plaće, mirovine i druge primitke, po stopama od 2 i 4 posto, mjesečno su na razini od oko 205 milijuna kuna.

Broj zaposlenika, kojima su primanja između 3000 i 6000 kuna, jest 787.000, a mjesečno se kriznim porezom od dva posto, iz te skupine u proračun slijevalo 65,9 milijuna kuna. Sindikati pozdravljaju ukidanje harača i traže ukidanje od četiri posto

Sindikalni čelnici pozdravili su danas najavu premijerke Jadranke Kosor da će od 1. srpnja biti ukinuta stopa kriznog poreza od dva posto, na primanja od tri do šest tisuća kuna, te zatražili i ukidanje stope od četiri posto, na primanja iznad šest tisuća kuna. Sindikati su otpočetka bili protiv kriznog poreza jer je ta mjera nanijela štetu gospodarstvu i povećala pad potrošnje i zatvaranje radnih mjesta, pa su s današnjom najavom premijerke tek djelomično zadovoljni jer 'harač' nije ukinut u cijelosti a odluka stupa na snagu tek od 1. srpnja. Vlada nadomješta nedostatak hrabrosti za prave reforme držeći i dalje ruku u džepu dijela građana, ocijenio je predsjednik Hrvatske udruge sindikata Ozren Matijašević.

'Harač' nije ni trebalo uvoditi jer podaci pokazuju da je od početka njegove primjene broj novonezaposlenih porastao za 60.000, a nelikvidnost se s 22 milijarde kuna povećala na 27 milijardi kuna, tvrdi Matijašević. Predsjednica Saveza samostalnih sindikata Hrvatske Ana Knežević kaže da je poreznom stopom od dva posto obuhvaćeno 787.000 radnika, a stopu od četiri posto plaća 193.000 zaposlenih. Istodobno, niža stopa pogađa 213.000 umirovljenika, a viša nešto iznad 10.000 umirovljenika. Iz toga je lako izračunati da sama stopa od četiri posto neće donijeti značajnije iznose u državni proračun, pa bi i tu stopu trebalo ukinuti prije nego njezina primjena istekne krajem godine, i omogućiti veći rast potrošnje, ističe Knežević. Vlada bi rupu u proračunu mogla bolje 'pokrpati' pojačanim naporima u naplati poreza jer će, primjerice, nakon stečaja Peveca država ostati bez 120 milijuna kuna, koliko joj je ostao dužan za neplaćene poreze i doprinose.

Savez procjenjuje da je trenutno 300.000 radnika prijavljeno na minimalac, a ostatak primaju 'na ruke'. Porezna evazija dosiže čak 12 milijardi kuna, pa neka država tu uvede reda i neće trebati nikakve 'harače', tvrdi Knežević. Predsjednik Nezavisnih hrvatskih sindikata Krešimir Sever upozorava pak da premijerka Kosor u zadnje vrijeme najavljuje nove 'bolne rezove' i odricanja. S obzirom na dosadašnja iskustva, pitamo se što će Vlada nakon djelomičnog ukidanja kriznog poreza uzeti na drugoj strani, kako bi nadoknadila taj dio prihoda, rekao je Sever koji sumnja da su sada na redu primanja zaposlenih u državnim i javnim službama, koji trebaju početi pregovore o novom kolektivnom ugovoru. (Mi.Dr./HIna)