Slika nije dostupna
Slika nije dostupna

U Dnevniku Nove TV gostovao je jedan od vodećih hrvatskih ekonomskih stručnjaka dr. Željko Lovrinčević.


Dijelite li vi optimizam s ministrom Grčićem? Što nas čeka nakon ovakvih ocjena?

Objektivno govoreći, preko 90 posto indikatora ukazuje na dramatično pogoršanje situacije u Hrvatskoj kao što navodi Europska komisija u svom izvješću. Vrlo je teško naći i jedan jedini pozitivni kojim bi Hrvatsku uspjeli oslikati kao kraj recesije. One indikatore koje koristi potpredsjednik Vlade, gospodin Grčić, to su dva indikatora koji se obično koriste za manipulaciju. Prvi je o rastu izvoza. Riječ nije o rastu izvoza nego o rastu provoza kroz Hrvatsku jer se on sad drugačije bilježi. To je izvoz iz zemalja okružja BiH, Srbije i slično u Hrvatsku pa iz Hrvatske u Europsku uniju. Dakle, taj se indikator koristi za manipulaciju. Nije rast izvoza od 20 posto nego od nekih 3-4 posto. Drugi indikator koji se obično koristi za manipulaciju je rast izravnih inozemnih ulaganja u prvom dijelu godine. Riječ je zapravo o jednom kružnom ulaganju iz inozemstva prilikom kupovanja jedne firme izvan Hrvatske pa je novac samo također prošao kroz Hrvatsku. Ukratko, nema objektivnih indikatora koji bi ukazivali na poboljšanje situacije i malo je razloga za optimizam za većinu gospodarstvenika u Hrvatskoj.

Kažete da, dakle, da manipulira?

U principu, da.

Branko Grčić: Sporije izlazimo iz krize jer smo 10 godina kasnije ušli u EU

Vlada se nije držala dogovora s Bruxellesom, minus je i veći od planiranog, Banski dvori tvrde 16 milijardi kuna, a vaša procjena?

Ona procjena koju koristi Europska komisija za razliku od Hrvatske Vlade je procjena koja se koristi u standardnoj međunarodnoj metodologiji izračuna deficita, za razliku od hrvatske vlade koja zapravo prikazuje transfer iz drugog stupa mirovinskog osiguranja u prvi stup, onaj dio što su uštedjeli tijekom vremena u zanimanjima kao što su bila gorska policija i slična zanimanja, iznosi tri milijarde tijekom ove godine. To je transferirano 30. lipnja ove godine i to Europska komisija ne priznaje kao prihod jer je zapravo riječ o štednji koja je ušteđena tijekom zadnjih desetak-dvanaest godina. I taj deficit onda zapravo iznosi nekih 19 milijardi, kao što je utvrdila i Europska komisija, a ne 16 kao što tvrdi hrvatska Vlada. Nažalost, bilo bi dobro da je to samo 19 milijardi. Deficit je veći jer Europska komisija samo između redova naznačuje da u Hrvatskoj postoji još nenaplaćenih potraživanja, u zdravstvu, u pojedinim dijelovima sustava koji uopće nisu uzeti u obračun u ovom izvješću, tako da je stvarni deficit oko 21 milijarde ili oko 6,3 posto BDP-a. Otprilike 5 milijardi više nego što je prikazano u hrvatskom proračunu i ja moram reći da će Hrvatska sljedeće godine biti ekonomija s najvećim deficitom u EU, a tako bi moglo ostati i u 2016. godini, ako se nešto radikalno ne promijeni u ovoj predizbornoj godini.

Može li Vlada u izbornoj godini išta učiniti da smanji minuse i provede reforme?

U pravilu, odgovor je ne. Sva dosadašnja iskustva zemalja u tranziciji, a posebice u Hrvatskoj, pokazuje da predizborne godine su godine u kojima se više vlade fokusiraju na rast standarda građana – smanjuje porezna opterećenja, poreze na dohodak, još dalje povećavaju tu rupu na prihodnoj strani proračuna. Kao što radi hrvatska Vlada, isto je pokušala i talijanska, premijer Renzi, pa je dobio odbijenicu iz Bruxellesa. Takvu vrstu proračuna ne prihvaća Bruxelles, već traži smanjenje rashodne strane, a ne rasterećenje poreza kroz povećanje standarda građana na način da si još dalje povećaju deficit jer onda zapravo nema smisla cijela priča jer onda tonete još dublje u javni dug i ostale stvari. Ovo što će vjerojatno napraviti hrvatska Vlada, ona će prikazati određene mjere, aktivnosti, koje će koristiti za zaduživanje na početku godine, a kako bude godina odmicala, vidjet će da će biti potreba za novim rebalansom i nekim novim clean startom za neku novu vladu koja će tvrditi da postoje još milijarde i milijarde dugova, i ta priča se vrti ispočetka, samo ovaj put je razina javnog duga dramatično neodrživo visoka, nego što je to bila prije 4 ili 8 godina.

DNEVNIK.hr pratite putem iPhone/iPad | Android | Twitter | Facebook  

Vezani članci Slika nije dostupna Opačić i Grčić veleposlanicima zemalja EU-a predstavili mjere štednje Slika nije dostupna Europska komisija traži analizu: Hrvatska je siromašna, prezadužena i bez tržišta