U Hrvatskoj godišnje nastane gotovo osam tisuća tona medicinskog otpada.
Čak 80 posto smatra se opasnim - igle, krvavi materijal, razni infektivni otpad.
A koliko ga zaista zbrinjavamo? U Hrvatskoj tek oko 10 posto. Riječ je o unosnom poslu. Više od 35 tisuća tona opasnog otpada, završilo je zakopano u zemlji i na raznim lokacijama bez dozvole u okolici Gospića.
Ali dok se milijuni okreću, što je s ljudima koji u svojim domovima zbog zdravlja svakodnevno stvaraju upravo taj opasan medicinski otpad.
Majka je u pomoć zavapila ekipi rubrike Poziv. "Majka sam 11-godišnje djevojčice s dijabetesom tipa 1. Svaki dan imamo medicinski otpad - igle, lancete, blazinice i testove natopljene krvlju, najmanje četiri puta dnevno. I svaki dan isto pitanje - gdje s tim otpadom? U ljekarni nas šalju na reciklažno, oni nas šalju liječniku, koji kaže da on nije sakupljač otpada. I tako se vrtimo u krug. Možete li nam pomoći da nam netko konačno kaže gdje to odložiti".
Začarani krug
Divna s dijabetesom živi već 60 godina. "Ja ne znam ni kuda ću s penovima. Nitko ne govori gdje ih možemo baciti. Gdje god sam pitala je li to u ljekarnu ili u bolnicu - niko ne zna", ispričala je.
Irinoj kćerki u devetog godini dijagnosticiran je dijabetes tipa 1. "Ona bez inzulina ne bi mogla preživjeti. Na kraju krajeva oni vam kažu da se snalazite sami, a toga se skupi. To nisu samo iglice, tu je krv obrisana vaticama, ljepila koja skidate", objasnila je.
U pravilu otpad koji ne bi smio završiti u kanti za mješani otpad. No mnogi oboljeli od dijabetesa tvrde da im nitko ne govori gdje ga zapravo odložiti.
S punom bocom iskorištenog medicinskog otpada ekipa rubrike Poziv otišla je provjeriti gdje ga građani mogu odložiti.
U ljekarnama u Osijeku, Splitu, Rijeci te Zagrebu rečeno im je da medicinski infektivni otpad - ne mogu primiti. U reciklažnim dvorištima nema jasnih pravila i organiziranog sustava, pa se ispostavilo da se odgovornost u praksi često svodi na improvizaciju.
Neki djelatnici tvrde da ga mogu primiti, iako se to ne bi trebalo raditi, a drugi su ga odbili zbrinuti.
I tako pacijenti završavaju u začaranom krugu, prepušteni na milost i nemilosti radnika čistoće.
Grad ili selo, problem je isti. Odgovor na pitanje gdje s medicinskim infektivnim otpadom koji nastaje kod kuće za mnoge oboljele i dalje glasi - snađi se sam.
Postoji li rješenje?
Pravilnici o zbrinjavanju ovog otpada postoje. Zapravo na papiru sve postoji, a u realnosti - papir trpi sve. O zbrinjavanju opasnog otpada je reporter Dnevnika Nove TV Domagoj Mikić razgovarao s načelnicom Sektora za održivo gospodarenje otpadom Sanjom Radović iz Ministarstva zaštite okoliša i zelene tranzicije.
"Što se tiče medicinskog otpada, čini mi se da je tu nedostajalo edukacije i informacija građana na koji način i gdje oni to mogu predati", rekla je Radović.
Poručila je da se boce s iglama i šprice koje su korištene pri primjeni lijeka u kući pacijenta trebaju odnijeti u ambulantu, odnosno u ordinaciju liječnika primarne medicine koji je taj lijek i propisao.
S druge strane, liječnici obiteljske medicine tome se protive i poručuju da oni nisu sakupljači otpada.
"Vidimo da pacijenti malo lutaju, što se u stvari ne bi trebalo događati. Liječnici nisu sakupljači otpada, no liječnik je propisao taj lijek pacijentu i omogućio mu da ga on primjenjuje sam kod kuće umjesto da dolazi u ambulantu", rekla je.
Istaknula je i da liječnici nisu plaćeni da sakupljaju takav otpad, no da je to jednostavno dio procesa liječenja pacijenta. "Oni lijek nisu uzeli sami i odabrali, nego im je propisan upravo od specijalista i liječnika obiteljske medicine".
"Znači, taj otpad će platiti onaj tko će predati taj otpad, u ovom slučaju će to biti ambulanta, odnosno ordinacija. Trošak zbrinjavanja ovisi o vrsti otpada, a radi se sigurno o stotinama eura", nadodala je.
Poručila je da infektivni medicinski otpad predstavlja potencijalni rizik za sve koji dolaze u kontakt s njim te da zbog toga reciklažna dvorišta nisu mjesta gdje bi se takav otpad trebao zbrinjavati.
"Ako se radi o dijabetičarima ili nekom takvom sličnom pacijentu, onaj liječnik koji mu je propisao takav lijek i način primjene, on je dužan zbrinuti šprice i igle koje ostaju", zaključila je Radović.
Više detalja pogledajte u videoprilogu Dnevnika Nove TV.
Svoju priču možete poslati i na stranici na Facebooku ili putem web-forme.
Galerija
-
u 61. godiniPreminuo je Vlatko Cvrtila, jedan od najuglednijih hrvatskih stručnjaka za sigurnost
-
''Divno vas je vidjeti skupa''Pogledajte blagdanske prizore Severine s majkom i sinom, zabilježeni su posebni trenuci
-
objavila je fotke!Maja i Bloom za Uskrs uživaju na destinaciji koja uvijek privlači pažnju, evo gdje su otputovali
