Podnijela je zahtjev za zaštitu svojih prava, no poslodavac joj nije odgovorio. Nakon što se odlučila na tužbu, dobiva suca koji određuje dva ročišta. Na drugom ročištu doznaje da sudac odlazi u mirovinu. Slijedećih godinu dana njen slučaj stoji na mrtvoj točki. 2006-te slučaj se dodjeljuje novoj sutkinji.
Pročitajte i ovo
'Ta sutkinja održava to jedno jedino ročište i moj predmet tada biva pospremljen u ladicu. Slijedeće dvije godine, ja o predmetu ne znam apsolutno ništa, je li on kod njega, kod nekog drugoga, da li je neraspoređen', ispričala je Ivana. Krajem 2007. odvjetnik gospođe Ivane pišu požurnicu i slučaj dobiva trećeg suca. Nakon tri ročišta predmet se dodjeljuje financijskom vještaku koji treba izračunati za koliko je poslodavac oštetio gospođu Ivanu.
14 mjeseci kod sudskog vještaka
'Predmet se sada nalazi već 14 odnosno 15 mjeseci kod sudskog vještaka, koji još uvijek nije obavio to financijsko vještačenje tako da još uvijek čekam i ne znam kada će biti gotovo. Taj isti sudski vještak je radio vještačenje u jednom drugom predmetu protiv istog poslodavca i držao je predmet dvije i pol godine, a da ga nije završio', dodaje Ivana. Slučajevi poput ovoga dovoljno govore o ažurnosti sudova u Hrvatskoj.
U zadnjih par godina nadležno ministarstvo poduzelo je niz mjera kako bi izašlo na kraj sa sporim pravosuđem. Pomaci su napravljeni, no problem je i dalje ogroman. Krajem 2005- te na hrvatskim sudovima bilo je preko milijun neriješenih slučajeva. Krajem prošle godine ta brojka smanjila se na oko
800.000.
'Mi smo racionalizirali mrežu naših sudova u Republici Hrvatskoj, koja je imala temeljnu karakteristiku. imali smo veliki broj malih sudova, s malim brojem sudaca gdje nismo mogli ostvariti specijalizaciju tih sudaca. Specijalizirani suci su ipak jamstvo kvalitetnijeg i bržeg suđenja', kaže Dražen Bošnjaković, državni tajnik Ministarstvo pravosuđa. U nadležnom ministarstvu tvrde da je donesen čitav niz procesnih zakona koji omogućavaju brži postupak i sprječavaju procesne zlouporabe. Racionaliziran je i broj sudova. 2008. u Hrvatskoj je bilo 114 općinskih sudova, danas ih ima 67. Donesen je i zakon o promjenama sjedišta
prekršajnih sudova, čija je brojka sa 110 smanjena na 63.
'Pa ne vidim da je pomak veliki napravljen, zapravo pretpostavka za ažurnost su kvalitetni kadrovi i ostale pretpostavke, koje su za to potrebne. U Hrvatskoj na žalost odvjetničke tarife destimuliraju odlazak u sudstvo. Na sudovima su zapravo mladi ljudi koji se tamo izvježbaju i koji
nakon toga odlaze u odvjetnike', tvrdi Zlatko Zeljko, Juris protecta Ovaj se problem pokušava riješiti posebnim sustavom edukacije sudaca. Nedavno je Sabor izglasao novi zakon o pravosudnoj akademiji, koja je preduvjet da bi se netko uopće mogao baviti sudstvom.
No, u Juris Protecti tvrde da je bez reforme odvjetničkih tarifa
nemoguće realizirati kvalitetno sudstvo. Pravosudna akademija je hvalevrijedna inicijativa, no ipak se radi o projektu koji je u začecima. Do prvih pravi rezultata, proći će još dosta vremena. Samo na općinskom sudu u Zagrebu ovom trenutku stoji oko 150.000 neriješenih predmeta. Gledano po strukturi, uglavnom su u pitanju
prekršajni, ovršni i zemljišno, knjižni predmeti.. Iako iz Ministarstva pravosuđa najavljuju kako bi dugoročno gledano pravosuđe moglo jako dobro funkcionirati, što to znači gospođi Ivani s početka naše priče i tisućama drugih ljudi koji su u sličnoj situaciji? Kažu da je pravda spora ali dostižna. u nekim slučajevima ipak prespora.
Emisiju Novac gledajte nedjeljom, u jutaranjem terminu programa Nove TV.
