Bankari u Hrvatskoj bilježe povijesno NAJVEĆI PAD dobiti

Hrvatska udruga banaka (HUB), koja okuplja sve najjače domaće bankare, u svojoj je najnovijoj kvartalnoj publikaciji 'HUB pregled' objavila podatke o kretanjima tržišta u bankarskom sektoru.

Pročitajte i ovo standard građana Unatoč rastu plaća, životni troškovi i dalje su izrazito veliki: Dnevnik Nove TV otkriva koliko novaca na kraju mjeseca ostane prosječnom Hrvatu, a koliko Austrijancu nakon vujčićeve najave Ekonomisti i bankari objasnili zašto su veće kamate dobra vijest: Neminovno će rasti i na kredite, ali...

U nizu brojki i tablica ponajviše se ističu podaci da je u 2013. godini zabilježen najveći godišnji pad neto dobiti banaka u posljednjih 12 godina te da je profitabilnost hrvatskih banaka dosegnula povijesno niske razine (od 2001. godine).

>> Linić: Moj ton je znak moje nervoze; ja sam šokiran!

'Od kraja 2003. do kraja 2009. trajalo je tendencijsko smanjenje udjela neto kamatnog u ukupnom prihodu. Od početka 2010. trend je obratan i udjel neto kamatnog prihoda ponovo prelazi 70%. To je posljedica stagnacije platnog prometa, smanjenja prihoda od investicijskog bankarstva i tržišta kapitala', navode u HUB-u.

'Tijekom 2012. povećalo se opterećenje rezultata rezerviranjima za identificirane i neidentificirane gubitke tako da ova stavka s više od 50% opterećuje operativni dohodak banaka, što je povijesni maksimum od 2000. godine', dodaju bankari.

Također ističu kako je dugoročni trend povećanja troškovne efikasnosti zaustavljen u drugoj polovici 2011. na razini 'cost-income' omjera između 45% i 50%.

'Od tada je započeo blagi rast troškovnog opterećenja dohotka koji je u zadnjem tromjesečju 2012. zaustavljen na razini malo većoj od 50%. Promjenu treba promatrati u kontekstu pada neto kamatnog prihoda u istom razdoblju – riječ je o posljedici pada neto prihoda, a ne rasta troškova', napominju u HUB-u.

Drugi udar krize jači od prvog

Nadalje, nakon prvog negativnog šoka profitabilnosti u prvom valu krize 2009.-2010., u 2011. je došlo do naglog oporavka. Međutim, novi je udar krize bio još jači od prvoga udara i banke sada bilježe historijski najveći pad neto dobiti, koja je u godinu dana od trećeg kvartala 2012. do drugog kvartala 2013. bila za 44,7% niža nego u usporedivom ranijem godišnjem razdoblju', naveo je HUB.

Od ostalih podataka, valja spomenuti da je ove godine usporen međugodišnji pad kredita te da je od siječnja do rujna zabilježen kumulativni porast kredita poduzećima u apsolutnim iznosima.

Kamatne stope na kredite poduzećima i građanima prema podacima HUB-a kreću se unutar intervala kretanja kamatnih stopa u zemljama eurozone. Od 2010. godine bilježi se kontinuirani pad stopa na kredite poduzećima.

Stopa adekvatnosti kapitala hrvatskih banaka najviša je u Europi.

Kada je riječ o lošim kreditima, u njima najviši udio imaju kunski, a slijede oni u švicarskim francima te eurima.

Sve podatke s detaljnim pojašnjenjima možete cidjeti na HUB-ovoj web stranici.

DNEVNIK.hr pratite putem iPhone/iPad | Android | Twitter | Facebook