Na žuti papirić rukom napisala "Za dom spremni" i nalijepila ga na vrata: Policija je prijavila, a Sud je kazao svoje

Općinski Prekršajni sud u Zagrebu presudio je da se u slučaju u kojem je žena koja je na vrata nalijepila papirić s natpisom "Za dom spremni" ne radi o prekršaju.

tri vijesti o kojima se priča Novi zakon EU-a Svima koji žive u Hrvatskoj od danas će biti teže skrivati važan podatak Objavljeni detalji Sin poznate hrvatske pjevačice završio u istražnom zatvoru: Napao indijske dostavljače, ukrao im bicikle i novac više ozlijeđenih FOTO Užas na Savi: Tragedija je upravo postala još veća, porastao broj preminulih, otkriveno iz koje su zemlje

Prijava je došla iz zagrebačke policije, koja je 24. kolovoza 2025. izvršenim izvidom i prikupljenim obavijestima utvrdila da je okrivljena na vanjski dio ulaznih vrata svog stana nalijepila jedan žuti papirić.

Na tom je žutom papiriću, kako se navodi u optužnom prijedlogu, rukom napisala natpis "Za dom spremni", koji simbolizira službeni pozdrav pripadnika ustaškog pokreta i totalitarnog režima Nezavisne Države Hrvatske i kao takav predstavlja manifestaciju rasističke ideologije, prijezir prema drugim ljudima zbog njihove vjerske i etničke pripadnosti i trivijaliziranje žrtava zločina protiv čovječnosti.

Svojim je postupkom remetila javni red i mir prolazećih stanara zgrade i posjetitelja - djelatnika Hrvatske pošte, Vodovoda i odvodnje, gostiju i drugih, čime je počinila prekršaj iz članka 5. Zakona o prekršajima protiv javnog reda i mira, navela je zagrebačka policija u optužnom prijedlogu.

Ispitujući optužni prijedlog, Općinski Prekršajni sud utvrdio je 20. studenog 2025. da djelo, kako se to činjeničnim opisom u optužnom prijedlogu okrivljeniku stavlja na teret, po propisu nije prekršaj i da temeljem članka 140. stavka 2. Prekršajnog zakona troškovi postupka u paušalnom iznosu padaju na teret državnog proračuna.

"Naime, činjeničnom opisu djela prekršaja nedostaje bitno zakonsko obilježje djela prekršaja iz članka 5. Zakona o prekršajima protiv javnog reda i mira, konkretno nedostaju elementi javnosti jasno naznačeni u činjeničnom opisu djela prekršaja. I to stoga što je člankom 5. Zakona o prekršajima protiv javnog reda i mira propisano da: 'Tko na javnom mjestu izvođenjem, reproduciranjem pjesama, skladbi i tekstova ili nošenjem ili isticanjem simbola, tekstova, slika, crteža remeti javni red i mir, kaznit će za prekršaj…'" navodi Sud u obrazloženju svoje odluke i zaključuje da djelo prekršaja kako je navedeno u optužnom prijedlogu u odnosu na okrivljenika nije prekršaj.

Protiv te presude stranke imaju pravo žalbe Visokom prekršajnom sudu Republike Hrvatske.