Godine 1991. znanstveno-humoristični magazin Annals of Improbable Research sveučilišta Harvard utemeljio je svojevrsnu parodiju na dodjelu Nobelovih nagrada, nazvavši je Ig Nobelovom nagradom, a dodjeljuje se svake godine u ranu jesen.
Pročitajte i ovo
Premda dodjeljivanje ovakve nagrade zvuči kao izrugivanje 'pravim' dostignućima, kandidati koji se natječu za Ig Nobela pravi su znanstvenici. Jedina je razlika između njih i onih drugih u tome što se oni bave pomalo bizarnim stvarima.
Tako je ove godine nagrada za nutricionistiku pripala autorima studije objavljene pod naslovom 'Uloga sluha u modulaciji percipirane hrskavosti i svježine čipsa' Massimilianu Zampiniju s talijanskog Sveučilišta u Trentu i Charlesu Spenceu s Oxfordskog sveučilišta za elektronsku modifikaciju hrskanja čipsa kako bi osoba koja ga žvače vjerovala da je hrskaviji i svježiji.
Znanstvenici iz Brazila Astolfo Mello Arauho i Jose Carlos Marceloni sa Sveučilišta u Sao Paulu uspjeli su izmjeriti kako pasanac može utjecati na tijek povijesti ili barem na sadržaj arheološkog nalazišta te su time zaslužili nagradu za dostignuća na području arheologije.
Nagrada za mir pripala je švicarskom Federalnom etičkom povjerenstvu za ne-humanu biotehnologiju i državljanima Švicarske za prihvaćanje zakonskoga načela da biljke imaju dostojanstvo Studija 'Usporedba skakačkih sposobnosti psećih buha, Ctenoccephalides canis, i mačjih buha, Chenocephalides felis felis', koja je pokazala da su pseće buhe bolji skakači, donijela je nagradu za biologiju znanstvenicima iz Toulousea Mariji-Christini Cadiergues, Christal Joubert i Michelu Francu.
Američki znanstvenik Dan Ariely sa sveučilišta Duke dobio je nagradu za medicinu jer je uspio dokazati da su skupi lažni lijekovi, odnosno placebo, djelotvorniji od svoje jeftinije varijante.
Japanski su znanstvenici, uz pomoć mađarskih, dokazali da su amebe sposobne proći kroz labirint, što im je donijelo Ig Nobela za kognitivne znanosti.
Uglednu nagradu za dostignuće na području ekonomije dobili su američki znanstvenici koji su otkrili da 'ovulacijski ciklus barskih plesačica utječe na visinu njihove napojnice'.
'Spontano zapetljavanje uznemirene niti' naziv je studije koja je Dorianu Raymeru i njegovim kolegama donijela nagradu za fiziku jer su matematički dokazali da će se nit ili dlaka gotovo neizbježno zapetljati u čvor.
Nagrada za kemiju dodijeljena je dvjema skupinama znanstvenika. Jednoj koja je uspjela dokazati da je Coca-Cola djelotvoran spermicid i drugoj koja je dokazala da to nije točno.
I na kraju, nagrada za književnost dodijeljena je Davidu Simsu iz Poslovne škole Cass u Londonu za studiju pod naslovom 'Baš si gad: narativno istraživanje iskustva zgražanja unutar organizacije'.
