Na djevojci koja je umrla prije 2.400 godina pronađena 'Kleopatrina ogrlica'

Pročitajte i ovo jer mona lisa nije dovoljna Nakon spektakularne pljačke Louvrea, jedno mjesto postalo je nova turistička atrakcija broj 1! Opustošili Louvre Zavrtjet će vam se u glavi kad vidite iznos: Objavili kolika je šteta u pljački stoljeća

tri vijesti o kojima se priča "OBJAŠNJENJE" I "ISPRIKA" VIDEO Oglasio se muškarac koji je gazio ruže za ubijene žene Poziv Domagoja Mikića Ova pošast razara obitelji i uzima živote, a sve je dostupnija. Slomljeni otac: "Bili smo povezani kao prst i nokat. A onda se jedne noći nije vratio kući..." napad duž granice Počeo novi rat: Izvedeni zračni udari, propao mirovni sporazum

Iako je dobila naziv 'Kleopatrina ogrlica', pronađeni komad nakita zapravo datira iz doba Aleksandra Velikog, odnosno starija je od vremena u kojem je živjela Kleopatra, posljednja vladarica starog Egipta.

>> Pronađen grob Kleopatre i ljubavnika?

Iako je otkrivena još 2004. godine ta ogrlica nikad nije bila na izložbi, niti su se fotografije tog nakita pojavile u javnosti. Priložene fotografije pokazuju tu ogrlicu na mjestu pronalaska i u svoj njezinoj ljepoti oko ženskog vrata.

Ogrlica je napravljena od laminiranog stakla u boji i neprocjenjive je vrijednosti. Pronađena je oko vrata žene, za koju su arheolozi utvrdili kako je je umrla u dobi od 25 godina i koja je pronađena u antičkom grobu u planinama Altai u Sibiru, prenosi Siberian Times.

Djevojka oko čijeg je vrata pronađena ta ogrlica , prema procjeni arheologa, umrla je prije otprilike 2.400 godina i bila je u rodu s poznatom tetoviranom 'princezom Ukok', čije su tetovaže ostale očuvane u permafrostu i koje su okupirale pažnju svjetskih arheologa.

Ogrlicu čini 17 kuglica promjera dva do dva i pol centimetra i predstavlja jedinstveni primjerak u svijetu. Ruski arheolozi ističu kako ogrlica baca novo svijetlo na razinu razvijenosti civilizacije u Sibiru, u skitsko doba.

Napravljena je takozvanom tehnikom 'Millefori', kojom se izrađuju stakleni štapovi u šarenim uzorcima, koji su vidljivi samo na mjestima na kojima se staklo prereže, odnosno na kojima je štap prerezan. Napravljeni štap tada se grije u peći i razvlači se dok ne postane tanak, s tim da se uzorci u staklu i dalje zadržavaju. Jednom kad se ohladi, reže se na dijelove iz kojih se bruse kuglice za ogrlicu.

Ruski arheolozi još uvijek rade na studiji te ogrlice, a čim ona bude objavljena u javnosti, ubrzo će se pojaviti u javnosti i sama ogrlica. Arheolozi tvrde kako je to moguće kroz narednih nekoliko godina.

DNEVNIK.hr pratite putem iPhone/iPad | Android | Twitter | Facebook