Sportaši, glumci, ali i građani drugih profesija našli su na listi europskih neplatiša poreza. Među njih komotno možemo uvrstiti i oko 200.000 Hrvata koji su svoje profesionalne karijere odlučili nastaviti u inozemstvu.
Pri tome su zaboravili učiniti jednu od zakonskih obaveza – odjaviti prebivalište u nadležnoj policijskoj postaji, odjaviti se sa zdravstvenog osiguranja, ali i iz sustava porezne uprave. Svi oni koji nisu učinili nešto od navedenog, a prijavili su se u inozemstvu, do kraja veljače ove godine mogu dobrovoljno prijaviti inozemne primitke u poreznu upravu.
"U Hrvatskoj se moraju prijaviti svi oni koji ostvaruju bilo kakav primitak iz inozemstva. Znači, svi oni porezni obveznici koji su registrirani u Hrvatskoj, koji imaju porezni broj i primaju bilo kakav primitak iz inozemstva. Nažalost, nikakvih cenzusa nema. Za nekog tko prima 200 kuna ili 20.000 kuna vrijede ista pravila", rekao je Bojan Huzanić, ovlašteni porezni savjetnik.
Porezna uprava ovim dobrovoljnim prijavljivanjem do kraja veljače želi utvrditi činjenično stanje. No, hrvatski rezidenti koji rade u inozemstvu strahuju od mogućnosti duplog oporezivanja. Ono što pri tome građani trebaju znati jest da Hrvatska s većinom država ima ugovore o sprječavanju dvostrukog oporezivanja.
"Njemačka i Austrija postupaju po svojem zakonu, ali naplaćuju određeni porez prema nacionalnim propisima. Ako sam porezni obveznik ne kaže: 'Ja sam rezident Republike Hrvatske i dužan sam platiti i prijaviti porez u domovini', vi niste dužni. Porezna uprava to neće znati, primjerice, u Njemačkoj. Isto tako je i u Hrvatskoj. Vi trebate priložiti dokaz iz Njemačke, koliko poreza plaćate, koliko je primitaka prijavljeno i slično", objasnio je Huzanić.
Tko se ne mora prijaviti?
Prijavljivanje dohotka koji se ostvaruje od 2016.godine zakonski je obavezno za sve one koji su napustili Hrvatsku. Do sada se dobrovoljno prijavilo 130.000 građana, ali postoje i osobe koje nisu zakonski obavezne izvršiti tu prijavu.
"Ima ljudi koji primaju određenu mirovinu s kojima mi imamo ugovor o sprječavanju dvostrukog oporezivanja da se te mirovine ne smiju oporezivati u Hrvatskoj, gdje to isključivo pravo ima ta druga država. To su mirovine iz Kanade, Kine, Njemačke, Luksemburga i Makedonije", rekao je Huzanić .
S druge strane, široki je opseg ljudi koji su obuhvaćeni ovim pozivom.
"Svi ljudi koji odlaze van iz Hrvatske, prekogranično odlaze raditi svaki dan pa se vraćaju natrag u Republiku Hrvatsku, primaju neki autorski honorar izvana ili osobe koje su zaposlene kod nekog poslodavca u Njemačkoj ili Austriji, a fizički rade u Hrvatskoj. Znači, ako ostvaruju primitak izvana, oni se trebaju ovdje prijaviti u Republici Hrvatskoj", objasnio je Bojan Huzanić.
Porezna uprava na rezidente gleda kao na primarne osobe koje se trebaju prijaviti, a to su osobe koje imaju određenu vezu s Republikom Hrvatskom. Ako, primjerice, građanin druge europske zemlje dolazi raditi u Hrvatsku na dva do tri mjeseca, ne smatra se rezidentom. Dakle, riječ je o građanima koji su rođeni u Hrvatskoj, posjeduju OIB, te imaju ovdje obitelj. No kako onda utvrditi rezidentnost?
"Vjerojatno je iz prakse dosta poznat slučaj Borisa Beckera koji je odjavio apsolutno sve. Prijavio je svoje prebivalište u Maroku, rezidentnost u Maroku, plaćao je porez druge države. Međutim, Njemačka je njega teretila zato što je njegova soba u kojoj je on boravio kao dijete ostala ista kakva je bila i svih ostalih dvadeset godina", rekao je Huzanić.
Što će biti ako se prijave oni koji trebaju?
Hrvatska se ulaskom u Europsku uniju obvezala na slanje informacija o prihodima stranaca koji su ostvareni ovdje drugim članicama. Tako i one Hrvatskoj šalju podatke o prihodima koje rezidenti RH ostvaruju u njihovim državama. Temeljem tog procesa izmjene podataka Porezna uprava ima informacije o svim prihodima rezidenata RH u inozemstvu.
"Dobrovoljna prijava je institut koji je Porezna uprava stavila na raspolaganje građanima koji ostvaruju primitke izvana da se dobrovoljno prijave. Da plate porez po manjoj stopi koje trenutačno vrijede, a ne koje su vrijedile 2016. i 2017.godine. Nadalje, da ne trebaju platiti kamate i da neće biti pokrenut prekršajni postupak", objasnio je Huzanić.
Ako obveznici ne izvrše dobrovoljnu prijavu, Porezna uprava može ih pozvati na saslušanje, ukinut će se smanjenje kamata po pojedinim godinama i pokrenuti prekršajni postupak nad tim osobama. Postavlja se onda pitanje što će biti s dobrovoljnim prijaviteljima?
"Uz sve navedeno, primjenjivat će se i manja stopa na iznose koji su znatno veći i to do 360 tisuća kuna. Znači, plaćat će se samo 20 posto poreza", rekao je Huzanić.
Porezna uprava ima instrumente da ovrši imovinu ili račune u bankama kao posljedicu neplaćanja poreza hrvatskih rezidenata. Kako bi to izbjegli, rezidenti uvijek mogu sklopiti potpisati upravni ugovor za odgođeno plaćanje obaveza kako ne bi došlo do financijskog udara.
Emisiju 'Informer' pogledajte besplatno na novatv.hr!