Broj ljudi u Hrvatskoj pada, broj praznih nekretnina raste – podaci su to pristigli početkom ove godine. Prema njima čak je sto tisuća nekretnina prazno, no to ne znači nužno pad cijena istih. Zato smo napravili istraživanje cijena nekretnina komparirajući glavne gradove u okruženju. Krenimo od naše metropole.
Pročitajte i ovo
"Po realiziranim cijenama ono što imamo za 2021. to je negdje oko dvije tisuće eura po kvadratu", rekao je za Informer Boro Vujović, stručnjak za nekretnine.
Oslanjanje na dijasporu i štednja u vidu ulaganja u nekretnine primjetne su u susjednoj Bosni i Hercegovini.
"To kreira brojne probleme po Bosni i Hercegovini. Kada govorimo po ruralnim i rubnim mjestima uglavnom su napuštene te nekretnine jer se posjećuju sezonski, tijekom praznika, kada predstavnici dijaspore dolaze. S druge strane imate unutrašnje migracije koje značajno dižu cijene nekretnina u velikim gradovima, prije svega Sarajevo. Oko tisuću i pol eura je prosječna vrijednost kvadrata stana u Sarajevu trenutno", rekao je Admir Čavalić, ekonomski analitičar iz Bosne i Hercegovine.
Rastu cijene, ali i potražnja – na taj bi se način mogla opisati i situacija u Beogradu.
"Cijene su naglo skočile. Međutim, meni se tu javlja jedan paradoks gdje se konstantno zidaju zgrade. Svugdje niču, to nije samo u Zemunu gdje sam ja nego u cijelom Beogradu, novogradnja cvijeta, kvadrati su abnormalno skupi, a stanovi odlaze još u izgradnji", kaže Miljana Ivković, stanovnica Beograda.
Što se tiče Slovenije prosječna cijena, kolokvijalnog, kvadrata stana čak je i viša od tri tisuće eura. U telefonskom razgovoru slovenski agent za nekretnine rekao je kako je Ljubljana najskuplja i traženija, a nakon nje je Kranjska gora.
I sada slijedi glavna usporedba, možda pomalo neočekivana.
"Po podacima koje imamo Ljubljana je sigurno najskuplja. Tu negdje su Beograd i Zagreb, namjerno Beograd i Zagreb jer mislim da su u Beogradu ipak više cijene. Na četvrtom mjestu je Sarajevo", kaže Vujović.
Kako to da se Beograd toliko približio Zagrebu pa možda ga i prestigao? "Beograd je veliki grad, puno međunarodnih kompanija ima svoja sjedišta i zapošljava dosta veliki broj ljudi. S druge strane velika je dijaspora koja kada želi investirati u Srbiju, a nema baš drugih lokacija nego je to Beograd. Jednostavno, događa se atenizacija Srbije, ljudi iz drugih dijelova Srbije kupuju u Beogradu."
Slična je situacija sa atenizacijom Zagreba, međutim naš glavni grad nije čak ni u top tri najprodavanije lokacije u Hrvatskoj. Zasigurno tome doprinosi činjenica da je gotovo svaki četvrti kupac nekretnina kod nas stranac.
"Kad pričamo kod nas Dubrovnik, Opatija, Rovinj kao tri destinacije koje su daleko ispred svih, onda su Split, Makarska, sva urbana središta u zapadnom dijelu Istre, Hvar i onda je tu negdje Zagreb. Zagreb nije nikako najskuplji u Hrvatskoj pa je to jedan od razloga zašto cijene nisu više nego možda u Beogradu", dodaje Vujović.
Izvucimo sada zajedničke stavke svih zemalja u okruženju: kultura posjedovanja, pandemija, centralizacija glavnog grada i eventualno pokojeg turističkog mjesta, nekretnine kao sigurno ulaganje u doba inflacije, niske kamatne stope, uglavnom kontraproduktivne subvencije, visoka potražnja za novogradnjom.
"Simptomatično se javlja ta neka informacija da kada ljudi krenu tražiti stan budu u čudu da ima mnogo novih zgrada gdje je kvadrat nenormalno skup i da se svi stanovi prodaju prije nego što je zgrada izgrađena. Ono što sam isto primijetila jeste da nitko ne vodi računa o zelenim površinama", rekla je Miljana.
"Ako rentate smatra se da niste uspjeli u životu. To u stvari kreira zbrku na tržištu nekretnina, kreira do nekretnina koje su neiskorištene ili imate paradoksalno pojedince koji imaju možda tristo eura mjesečno primanja, a žive u nekretnini koja košta do tisuća eura i ne žele da je prodaju", kaže Admir Čavalić, ekonomski analitičar iz Bosne i Hercegovine.
Vujović dodaje: "Imamo puno faktora koji utječu na formiranje cijene – lokacija prije svega, onda kad smo kod lokacije je li to nova ili stara zgrada, nije isto ima li stan 40 kvadrata ili 60 kvadrata i jednu spavaću sobu."
Sve navedeno utječe na krajnju cijenu nekretnina. Dakle, Ljubljana, Zagreb i Beograd koji su tu negdje te Sarajevo finalni je redoslijed od najskupljeg prema najmanje skupom cjenovnom rangu. S tim da treba uzeti u obzir i da napuhane cijene nekretnina koje vidimo po oglasima, ali i u medijima često nisu realizirane. Nekad budu čak i više, ali uglavnom su niže.
Emisiju 'Informer' pogledajte besplatno na novatv.hr!
