Cijene plina lete u nebo: "Kod krajnjih potrošača to bi značilo povećanje od 70 do 80 posto"

Na veliku žalost, neće biti prvo aprilska šala – od 1. travnja raste cijena plina što se već mjesecima najavljuje. Promatramo li Europu, od 500 milijardi kubika, čak 200 milijardi dolazi iz Rusije. Potom iz Norveške i Nizozemske, ali i LNG terminalima iz različitih dobavnih smjerova.

Pročitajte i ovo Oštećeno šest gradskih blokova VIDEO Snimka koja ledi krv u žilama: Eksplodirao plin, automobili su letjeli zrakom, poginula najmanje jedna osoba Glasanje u nedjelju Završio i drugi dan izvanrednog zasjedanja Sabora, oporba uvjerena: ''Razbili smo HDZ kao beba zvečku''

"Kad taj plin uđe u Hrvatsku, bez obzira je li došao preko LNG terminala koji se nalazi na otoku Krku u Omišlju ili cjevovodima, ide transportnim sustavom Plinacro-a, nacionalnim transportnim sustavom, zatim ide do distributera i onda tamo opskrbljivači plaćaju sve naknade i potom plin prodaju krajnjim potrošačima", rekao je Dalibor Pudić, predsjednik Hrvatske stručne udruge za plin.

Cijenu plina kod nas kreira HERA, Hrvatska energetska regulatorna agencija, tako što određuje fiksni i varijabilni dio. Varijabilni dio cijene čine troškovi nabave, transporta, distribucije, te opskrbna marža, a fiksni dio jest mjesečna naknada za pokrivanje fiksnog troška distribucije plina za pojedino obračunsko mjesto. Na to se dodaje i stopa PDV-a, 25 posto. No što sve utječe na samo kreiranje cijene plina?

Što kreira cijenu plina?

"Do nedavno je to bio miks energenata mazuta, nafte, struje itd. To je bila jedna formula po kojoj se cijena plina formirala, ali od toga se odustalo. Krenulo se na slobodno formiranje cijena i ovo što se sad događa djelomično je rezultat toga", rekao je Davor Štern, energetski konzultant.

"Cijena plina se prije svega ogleda kroz geopolitičke razloge, odnosno, izostanak puštanja u rad novih kapaciteta plinovoda koji se odnosne na Sjeverni tok 2 i to od strane njemačkog regulatora. S druge strane imamo smanjenu dinamiku isporuke plina kroz postojeće kapacitete, plinovod Jamal koji se spušta iz Rusije u Bjelorusiju. Dakle, sve su to događaji koji uzrokuju povećanje neizvjesnosti isporuke ovog energenta", kaže Marijo Galić, direktor Sektora za istraživanje i eksploataciju iz Agencije za ugljikovodike.

Kod nas se cijena plina određuje na rok od godinu dana tako da ga trenutno trošimo po regulacijskom razdoblju od 1. travnja 2021. do 31. ožujka 2022. Zato je baš taj datum 1. travanj ključan. Dakle trenutno je sama cijena plina bez distributivnih i inih troškova oko 19 eura po mW/h.

Pročitajte i ovo Cijena medicinskog obrazovanja Dobar liječnik zlata vrijedi, ali i zlata košta: "Ako želi ulagati u svoje znanje, mora godišnje ulagati značajna sredstva"

Pročitajte i ovo Deficitarna zanimanja Svake godine treba nam sve više stranih radnika: "Meni nije nimalo žao. Ja obožavam Hrvatsku"

Koliko će porasti cijena plina?

Pudić odgovara: "U zadnjih deset godina nismo imali ovakvih cijena porasta i skokova cijena. U jednom trenutku su znale biti 160 eura. Na taj bi način do poskupljenja došlo do pet, šest puta. S obzirom na izračun prema trenutnoj situaciji ta bi cijena trebala biti negdje oko 44 eura po mW/h pa bi to kod krajnjih potrošača u javnoj usluzi značilo nekakvo povećanje 70 do 80 posto."

Što je jako, jako puno te je nerealno očekivati da će građani, kojima je budi rečeno kupovna moć u za trećinu niža od EU prosjeka, sami to moći snositi.

Može li država intervenirati?

"Vjerujem da može. Vlada je pokazala razumijevanje za situaciju kada se dogodio skok cijena derivata. S plinom je to isto tako moguće napraviti, jedino to košta. Vlada jedina zna ima li mjesta u proračunu za takve nepredviđene izdatke", odgovara Štern.

Neizostavno je spomenuti prirodni ili zemni plin kojeg je u Hrvatskoj sve manje.

Koliko smo samodostatni?

Galić kaže: "Hrvatska je trenutno otprilike zadovoljava 30-ak posto svoje potrošnje kroz vlastite izvore proizvodnje i to s vlastitih plinskih polja koji se nalaze na sjevernom Jadranu, odnosno, u Panonskom bazenu. Otprilike, možemo u apsolutnim iznosima to dočarati, tako da je 900 milijuna kubika bila proizvodnja u 2020., a sada u netom završenoj 2021. ona je nešto ispod 800 milijuna kubika, radi se o padu od 12 posto."

Što se može pripisati prirodnom padu proizvodnje, no istraživanja idu u smjeru pronalaska novih resursa na koji bi se moglo računati u budućnosti.

Konkretni pomaci samodostatnosti?

"Hrvatska i dalje nastavlja istraživanja ugljikovodika. 2020. godine potpisani su novi ugovori s investitorima te temeljem istih možemo očekivati dosta dinamično razdoblje koje nam predstoji. Očekujemo zaista velike volumene 3D seizmičkog snimanja pa rezultatski očekujemo pozitivne vijesti", dodaje Galić.

Povećanjem globalne cijene plina zasigurno će se povećati cijena plina i u Hrvatskoj. Generalno, rast cijena energenata generator je inflacije koja je na rekordnoj razini u cijeloj eurozoni.

Emisiju 'Informer' pogledajte besplatno na novatv.hr!