Danijela Šmit je punih osam godina odgojiteljica u Dječjem vrtiću Savica u Zagrebu. Na smijeh, graju i stalna pitanja djece iz grupe "Bubamare", kaže, već se odavno naviknula. U jednoj vrtićkoj grupi je 24 djece, a većinu svoga radnog vremena Danijela je s njima sama. Tek manji dio dana ona i kolegica rade zajedno.
Drugim riječima, ona se sama svaki radni dan brine o više od 20 tuđe djece u dobi od tri do šest godina. Posljednjih dana su zbog toga odgojitelji dignuli svoj glas jer su zabrinuti zbog promjena koje bi se mogle dogoditi s izmjenama Zakona o predškolskom odgoju i obrazovanju, najviše onih koje se tiču broja djece u skupinama.
Naime, Državni pedagoški standard (DPS) propisuje koliko djece koje dobi smije biti u jednoj vrtićkoj grupi. To je dokument koji je dio Zakona o predškolskom odgoju i obrazovanju, a donesen je još 2008., a od 2013. trebao je biti u potpunoj primjeni. Osim toga, taj se dokument grubo krši.
"Imamo slučajeva gdje nam u jednoj jasličkoj skupini im 36 djece uključene u 42 metra kvadratna i s njima radi jedan odgojitelj", rekla je Katarina Turković Gulin, predsjednica Udruge Sidro.
Zakon dopušta tri puta manje, dakle samo 12 djece te dobi u jednoj grupi. Stvar bi mogla biti još gora jer izmjene Zakona predviđaju mogućnost dodatnog povećanja broja djece.
Pokrenut prosvjed odgojitelja
Udruga Sidro, zajedno s još četiri sindikata i pet strukovnih udruga, pokrenula je prosvjede odgojitelja.
"Izmjene Zakona sadrže jednu odredbu koja kaže da će se određene odredbe Državnog pedagoškog standarda ukinuti i da će se umjesto njih uvesti nekakav pravilnik koji će donositi ministar. Kriteriji donošenja tog pravilnika nisu nam poznati. Tko će raditi na tom pravilniku, nije nam poznato", rekla je Turković Gulin.
Ekipa Provjerenog se za objašnjenje obratila Ministarstvu znanosti i obrazovanja. Odgovorili su da je riječ o širenju lažnih vijesti i da ne žele stati pred kameru kako bi dali izjavu. Sve će, kažu, odgovoriti mailom.
Sindikati tvrde da jasno znaju o čemu govore i da nema riječi o širenju lažnih vijesti. U prijedlogu izmjena i dopuna Zakona o predškolskom odgoju i obrazovanju, koji su dobili od Ministarstva, jasno stoji da se iz Državnog pedagoškog standarda briše točka kojom se utvrđuju mjerila za broj djece u odgojnim skupinama.
Vatrogasne mjere za probleme u vrtićima
Da će do izmjena DPS-a i da bi do blagog povećanja veličine skupina doista moglo i doći, u Saboru je još krajem prošle godine potvrdio i državni tajnik u Ministarstvu znanosti i obrazovanja Tomislav Paljak.
"Stručni tim u Ministarstvu radi na izmjenama Državnog pedagoškog standarda", rekao je Paljak u prosincu 2021. godine.
U odgovoru na upit novinarke Provjerenog Maje Medaković, Ministarstvo je demantiralo i svog tajnika, ali i konačni prijedlog izmjena Zakona koji su sindikatima dali na očitovanje.
"Ne postoji prijedlog da se ništa briše iz DPS-a. Postoji prijedlog da se Pravilnikom dodatno reguliraju specifične situacije koje nisu predviđene DPS-om", stoji u odgovoru Ministarstva.
"Sada ćemo mi pravilnikom relaksirati te mjere i dopustit ćemo veći broj djece. Nepojmljivo je da s razine jednog nacionalnog dokumenta kao što je DPS sada to spuštamo na jedan pravilnik koji ministar može propisivati kako bude potreba. Možda će propisivati za Rijeku jedan broj, za Zagreb drugi broj, za neki treći grad neki treći broj", rekla je Turković Gulin.
To je prijedlog koji još nije usvojen, ali on postoji. Sve to, tvrde ljudi iz struke, vatrogasne su mjere za gašenje požara koji tinja punih 20 godina. Naime, još 2002. Hrvatska je usvojila "Barcelonske ciljeve" koji se tiču uključivanja većeg broja djece u vrtiće.
"Onda je Europska unija dala uvjete Hrvatskoj da poveća obuhvat djece u predškolskim ustanovama i do 2022. bi obuhvat djece trebao biti oko 95 posto. Stanje u Hrvatskoj je da je obuhvat djece 55 posto. Tih 40 posto djece treba do ove godine negdje smjestiti. Ne znamo gdje", rekla je Nada Šoprek, v.d. predsjednice Sindikata odgoja i obrazovanja Hrvatske.
Za "Bubamare" bi to moglo značiti do deset novih prijatelja više, a za njihovu odgojiteljicu situacija koje se najviše pribojava.
"To bi znatno narušilo kvalitetu mog odgojno-obrazovnog rada. Ne bih se mogla posvetiti svakom djetetu individualno. I bojim se da bi se u tom kontekstu vrtić pretvorio u jedno čuvalište, a ne u odgojno-obrazovnu instituciju koja je primarna institucija djetetovog razvoja", rekla je Šmit.
Djeca će najviše ispaštati
Novi se vrtići nisu gradili, barem ne onoliko brzo koliko je trebalo. Ni kadar se nije školovao i zadržavao u struci u mjeri u kojoj je sada potreban jer nam trenutačno nedostaje 3000 odgojitelja. Država predloženim izmjenama Zakona želi doskočiti i tom problemu pa se će se u vrtićima, umjesto odgojitelja, zapošljavati učitelji.
"Uz malo stjecanja dodatnih kompetencija, učiteljima će se dopustiti nekakva prekvalifikacija koja ne postoji nigdje u svijetu i upitno je da kroz to malo školovanja dobiju akademsko zvanje odgojitelja. To je apsolutno pljuska svim odgojiteljima", rekla je Turković Gulin.
Istim onima odgojiteljima koji u Europi imaju najviši stupanj obrazovanja za posao koji rade. Šmit je pri upisu na fakultet vagala između medicine i predškolskog odgoja. Odabralo je srce, a odabir je to u koji, priznaje, sve češće sumnja.
"Ja sam završila i magisterij i stalno se educiram. Da budem iskrena, tražim opciju 'B' jer sam svjesna da ovaj posao neću moći raditi cijeli život ako se nastave ovakvi ili još gori uvjeti", rekla je.
Uvjeti su to u kojima će, na kraju krajeva, najviše patiti djeca. Država im oduzima dragocjeno vrijeme i pažnju koje im odgojitelj svakom posebno može posvetiti. U složenom problemu u kojem nedostaje kvalitetne, iskrene i otvorene komunikacije i uvažavanja, ovo je zapravo borba za prava naše djece.
Emisiju gledajte četvrtkom navečer na Novoj TV, a više o pričama iz Provjerenog saznajte na novatv.hr/provjereno
Propustili ste emisiju? Pogledajte je besplatno na novatv.hr