'Premijer Zoran Milanović je u jednom trenutku izašao pred novinare sa sastanka kako bi im dao nove informacije.
Pročitajte i ovo
Zoran Milanović je novinarima kazao da se velika bitka vodi oko vanjskih granica. Poziciju zaštite vanjskih granica kao najpoželjnije mjere za što hitnije rješavanje, dakle zaustavljanje i normaliziranje ovog velikog egzoduza za sada zastupaju Austrija, Njemačka, Slovenija i Hrvatska.
Iz Bruxellesa izvještava reporterka Dnevnika Nove TV Ivana Petrović Sve druge zemlje članice, kaže premijer, govore sa pozicije svojih nacionalnih interesa. Primjerice Orban je pitao hoće li mu netko konačno reći treba li on propuštati ljude ili ne treba, što je na neki način pomalo cinično i licemjerno jer znamo što Orban radi sa zidovima i te njegove poteze nitko ne odobrava.
Visoka povjerenica za zajedničku vanjsku i sigurnosnu politiku Federica Moherini, prije sastanka je izjavila da što se tiče hrvatsko-srpske granice, da bi željela da se to što prije riješi, da granice moraju biti otvorene, a ne zatvorene i da prije svega otvaranje granice očekuje od Hrvatske kao ozbiljne zemlje.
Premijer je na to rekao da je gospođa Moherini pred ulazom izjavila jedno, ali da nije rekla što je sve govorila o Vučiću i njegovoj politici u razgovoru s Milanovićem i ponovio je unutra na summitu da ga zanima kakav je to srpski ultimatum i kakve je prirode to ponašanje srbijanske vlade.
U OPATOVAC STIGLI STROJEVI Sve je više ljudi, u kampu će se graditi cesta
Procurio je nacrt zaključaka u kojem stoji kako je poželjno zaštiti vanjsku granicu, riješiti pitanje između Grčke i Turske - priljeva ljudi iz Turske prema Grčkoj, milijardu eura dati UNHCR-a i Agenciji UN-a za hranu te pomoći Jordanu i Libanonu specijalnim fondom koji je osnovala EU jer se ondje nalazi velik broj izbjeglica iz Sirije.
Za 8. listopada zakazana je posebna konferencija o balkanskoj ruti. Lidere država članica čeka duga noć jer je nesuglasne evidentno.
Ovo je veliki test za EU koja do sada nikada nije bila ovoliko podijeljena u ozbiljnim i teškim pitanjima zajedničke vanjske i sigurnosne politike.
Ova situacija pokazuje da Unija sa svojim zakonima i propisima dobro funkcionira u danima 'slave', ali kada dođu teška vremena, onda se vidi koliko su ti zakoni i propisi zapravo krhki i propulzivni jer svaka zemlja članica se ukopa u poziciju svog nacionalnog interesa i to se sada u ovoj situaciji najbolje vidi.
Ali sama činjenica da je ovaj plan usvojen pa makar i nekonsenzusom, makar i preglasavanjem, je barem odraz političke volje da se nađe zajedničko rješenje ako se u tome uspije jer nesuglasje je veliko', rekla je Ivana Petrović.
DNEVNIK.hr pratite putem iPhone/iPad | Android | Twitter | Facebook
