Obavijesti Video Pretražite Navigacija
Sve veće potrebe

Jedini u Hrvatskoj nude ovakvu vrstu pomoći: "Pitaju se zašto ja, zašto se ovo meni dogodilo. Imamo u programu 40 obitelji"

Ilustracija
Ilustracija Foto: Boris Kovacev/Cropix
U registar palijativne skrbi u Splitsko-dalmatinskoj županiji u deset mjeseci ove godine upisano je 770 novih pacijenata, a mobilni palijativni timovi Doma zdravlja imali su 1800 kućnih posjeta, čime se pokriva 50 posto potreba budući da broj palijativnih pacijenata raste.

Pri županijskome Domu zdravlja djeluju dva koordinatora za palijativnu skrb i tri mobilna palijativna tima koja obilaze korisnike i u kojima su liječnici i medicinske sestre, a djeluju i stacionari u Sinju, Imotskome, Makarskoj, Supetru na Braču te Hospicij Matošić, koji imaju nekoliko desetaka kreveta. Na tih pet lokacija ove je godine zabilježeno 10.000 noćenja, kaže ravnatelj Doma zdravlja Marko Rađa.

Pročitajte i ovo Ilustracija Brutalno napadnut Čovjek spreman platiti 20 tisuća eura za izlazak iz stana: "Čudo je što sam preživio"

U KBC-u Split ugovoreno je 148 kreveta za produženo i palijativno liječenje, a palijativni bolesnici smještaju se i u Hospicij Matošić, koji ima 16 kreveta i otvoren je prije godinu dana. U tom razdoblju kroz Hospicij je prošlo 106 pacijenata, među kojima je najviše bilo umirućih bolesnika, njih 80, kojima medicina više nije mogla pomoći. Najduži boravak u Hospiciju bio je 83 dana.

Pročitajte i ovo Kuhinja Srce drukčije kuca Osobnu tragediju pretvorili u hvalevrijednu akciju: "Morali smo nekako na tu bol odgovoriti s nečim dobrim"

Pročitajte i ovo Humanitarni koncert Zaklade Ana Rukavina - 6 060 9000 Glazbeni spektakl ''Želim život" održan na zagrebačkom Trgu: Prikupljeno više od 170.000 eura

Veliki pritisak na stacionar u Sinju

"Od kada smo počeli s radom 2020. godine prijavilo nam se oko tisuću bolesnika. Mi znamo da to nisu svi jer imamo podatak da samo 14 posto takvih pacijenata u svijetu dobije palijativnu skrb", kaže koordinatorica palijativne skrbi u sklopu Hospicija Matošić Željana Tomić.

Potrebe su velike pa mobilni palijativni timovi, koje čine onkolog, liječnik interne medicine, magistra sestrinstva i specijalist palijativne skrbi, svakodnevno obilaze palijativne bolesnike koji su u svojim domovima.

Pročitajte i ovo Kupovina za Crni petak - 4 ruše se rekordi Gužve u trgovačkim centrima još traju: Za Crni petak potrošili smo 11,2 milijuna eura više nego lani

"O tome tko će biti primljen na palijativnu skrb odlučuje mobilni tim na terenu u suradnji s liječnicima koji vode stacionar", govori ravnatelj Doma zdravlja i dodaje kako je trenutačno najveći pritisak na stacionar u Sinju s 12 kreveta, jer je na tom području mnogo privatnih domova za starije i velike su potrebe za palijativnom skrbi.

Pročitajte i ovo Kupovina za Crni petak - 4 ruše se rekordi Gužve u trgovačkim centrima još traju: Za Crni petak potrošili smo 11,2 milijuna eura više nego lani

"Ove godine imamo novih 770 pacijenata upisanih u registar palijativne skrbi, a njih 360 su obišli mobilni palijativni timovi", kaže.

Od početka godine mobilni timovi imali su 1800 kućnih posjeta.

Najčešći palijativni pacijenti su onkološki pacijenti, u 80 posto slučajeva, a zatim oboljeli od neurodegenerativnih bolesti - demencije, multiple skleroze i Parkinsonove bolesti, te kardiovaskularni pacijenti. Njima se pruža higijensko-zdravstvena njega, terapija za smanjenje bolova, hrani ih se i nadoknađuje tekućina.

U stacionarima je zasad dovoljno djelatnika, no Supetar i Makarska su na granici, zbog čega imaju stalno otvorene natječaje za zapošljavanje.

Pročitajte i ovo Joso Gracin Joka tuga u HGSS-u Tužan opraštaj od omiljenog kolege: "Još jedan anđeo iz redova HGSS-a pazi na nas"

Pročitajte i ovo Propalestinski prosvjed u Zagrebu - 9 podrška Palestini FOTO Prosvjednici u Zagrebu poslali snažne poruke: "Vlada je Hrvatsku stavila u poziciju suučesnice u genocidu"

U bolničkoj palijativi sve češći hrvatski branitelji

Kad je riječ o splitskom KBC-u, s HZZO-om je za produženo i palijativno liječenje ugovoreno 148 kreveta, oko 10 posto od ukupnog broja, a samo u listopadu ove godine u toj je ustanovi bilo 386 palijativnih pacijenata.

Bolesnici koji trebaju palijativnu skrb, nakon što završe akutno liječenje, mogu biti smješteni u nekom od stacionara ili ostaju u KBC-u Split, na odjelu prema medicinskoj dijagnozi, gdje se provodi skrb i liječenje, kaže koordinatorica za planirani otpust palijativnih i kompleksnih bolesnika Marija Grančić s Odjela integrirane zdravstvene skrbi.

Pročitajte i ovo Sastanak gradonačelnika Zagreba, Splita, Rijeke i Osijeka Sastanak gradonačelnika Gradonačelnici četiri grada o modernizaciji javne rasvjete i priuštivom stanovanju

"Naši pacijenti su vrlo često zahtjevni, a razlozi su pravni, socijalni i zdravstveni. Sve češće imamo hrvatske branitelje između 55 i 70 godina koji, osim kroničnih bolesti i PTSP-a, obolijevaju i od malignih bolesti. Često imamo i mlađe osobe s neurološkim i kirurškim dijagnozama", kaže Grančić.

Pročitajte i ovo Premijer Andrej Plenković borba protiv nasilja Plenković: "Vlada nizom zakona osnažuje položaj žrtve i podiže kazne za počinitelje"

Budući da je palijativnih kreveta i dalje manje od potreba, ističe kako se mora raditi na tome da se poveća njihov broj u palijativnim stacionarima Doma zdravlja. Također treba ulagati u socijalne kapacitete u domovima za starije. Splitsko-dalmatinska županija ima tri doma, dva u Splitu i jedan na Hvaru, a zbog sve većeg broja starijeg stanovništva, liste čekanja za domove su predugačke.

Splitsko savjetovalište za palijativu jedino u Hrvatskoj

Split ima i savjetovalište za palijativne bolesnike i članove njihovih obitelji koje radi već 15 godina, a vodi ga predsjednica Udruge za palijativnu skrb psihoterapeutkinja Dina Linda Veronika, koja ističe kako se trude senzibilizirati i educirati javnost, održavati radionice, individualno raditi s oboljelima, održavati prezentacije i predavanja. Odlaze u kućne posjete, a u Udruzi imaju i dvije grupe kao pomoć ljudima koji su u procesu žalovanja zbog gubitka bližnjih.

Pročitajte i ovo Ministar pravosuđa i uprave Ivan Malenica Promjena na pomolu? Malenica: "Moramo osigurati da svaka žrtva živi bez straha"

Pročitajte i ovo Ilustracija Podli plan Policija upozorava na prijevaru vezanu uz eure

"Ljudi na kraju života prolaze veliku patnju, ne samo fizičku, prouzročenu zbog bolesti, već i psihičku jer se moraju susresti s puno teških emocija, od šoka, nevjerice, bijesa i tuge do užasa i strahova. Sa svim tim se moraju nositi. Gubitkom funkcija koje su imali proživljavaju i socijalnu bol, ali i duhovnu bol, koja se izražava pitanjima 'zašto ja' i 'zašto se ovo meni dogodilo'", dodaje Veronika.

Pročitajte i ovo Nesreća kod Karlovca kod Karlovca Preminula još jedna osoba nakon teške prometne nesreće

"Trenutačno u programu imamo 40 oboljelih, i to su uglavnom četveročlane obitelji koje dolaze u Udrugu po pomoć. Samo tijekom ove godine imali smo više od 400 intervencija. Uza sve što radimo, imamo i pravno savjetovalište, ali i posudionicu pomagala, od kreveta, štaka, hodalica, antidekubitalnih madraca, invalidskih kolica i ostaloga".

Veronika smatra da bi Splitsko-dalmatinska županija trebala imati šest palijativnih timova jer su potrebe za tom skrbi sve veće, pogotovo kada se zna da samo 15 posto stanovništva na svijetu umire naglo, od srca ili u nesrećama, a svi ostali od posljedica kroničnih bolesti.

Pročitajte i ovo Cirkus; ilustracija - 1 Provjereno otkriva Odbjegli lav iz cirkusa pokrenuo niz pitanja: Kako su u Hrvatskoj deve postale domaće životinje i to zahvaljujući - veterinarskoj inspekciji!

"To znači da ćemo svi uskoro biti ovisni o takvoj pomoći", ističe Veronika i dodaje da ljudi ne znaju točno što znači palijativa, imaju pogrešne predodžbe o njoj, mnogo neznanja te predrasuda, zbog čega ih treba što više educirati, kao i profesionalce koji se time bave.

Još brže do
svakodnevnih vijesti.

Preuzmi novu DNEVNIK.hr aplikaciju
Još aktualnosti
Još vijesti
Pretražite vijesti

Budite u tijeku s najnovijim događanjima

Obavijesti uključene