ISTRAŽILI SMO Koliko je zapravo lako osnovati offshore kompaniju i oprati novac?

Tko su ljudi iz Hrvatske upleteni u aferu "Dosje Panama", vlastima još uvijek nije poznato. Ipak, ministar financija Zdravko Marić potvrdio nam je da njegovo Ministarstvo aktivno traži porezne prevarante.

Pročitajte i ovo Narodi Jugoslavije Nova analiza genetskog podrijetla Srba, Hrvata, Bošnjaka i Albanaca mnogima se neće svidjeti: "Uvijek smo duboko u sebi znali" Školski praznici i novi skijaški val Brinu li Hrvate paprene cijene? Provjerili smo koliko duboko morate posegnuti u džep za skijašku avanturu i koliko košta nova oprema: "Rezervacije se uzimaju već od ljeta"

'U ovom trenutku sigurno ne možemo komentirati nikakve specifične ni konkretne elemente slučaja koji je u javnom sektoru, mogu samo reći da će sve naše institucije marljivo odrađivati svoj dio posla', kazao je ministar financija Zdravko Marić.

U istragu je uključen Ured za sprječavanje pranja novca, ali Marić ne otkriva s kojim zemljama surađuju naše službe.

'Umreženi smo i integralni smo dio međunarodne organizacije sličnih službi, ali konkretne detalje vam ne mogu iznositi', objašnjava Marić.

Prema objavljenim dokumentima spominju se tri klijenta, tri kompanije, 8 skrivenih vlasnika i 22 dioničara iz Hrvatske koje se povezuje s pranjem novca. Sve ide preko off shore kompanija koje same po sebi nisu ilegalne. Porezna stručnjakinja Đurđica Jurić objašnjava nam u kojem slučaju se pojavljuje sumnja na pranje novca.

'Primjerice, fizička osoba, nazovimo ga Marko, putem računala na vrlo jednostavan način osnuje kompaniju u nekoj zemlji oazi, primjerice Panami. I sada, ako ova offshore kompanija ispostavi račun za fiktivnu uslugu, koja nikada nije objavljena, nekom trgovačkom društvu u Hrvatskoj ili u zemlji svijeta ili Europskoj uniji, i ova firma tu nepostojeću uslugu plati, tada je već zapravo došlo do nekog sumnjivog posla', objašnjava porezna stručnjakinja, Đurđica Jurić.

Novac se, pojašnjava Jurić, tada vraća u off shore kompaniju, i obično se prebacuje u neku drugu veliku firmu, te mu se gubi svaki trag.

'Ili je taj novac došao natrag do Marka, u banku neku u svijetu, ili u njegovoj zemlji, i na taj način je novac opran', kaže Jurić.

A koliko lako ustvari država može ući u trag sumnjivom novcu, govori i podatak da Ured za spječavanje pranja novca može pratiti svaku transakciju veću od 105 tisuća kuna. Ako im je sumnjiva, jednostavno je blokiraju i na tragu su potencijalnom prevarantu. U protekle četiri godine tako su blokirali 165 transakcija u ukupnom iznosu od 203 milijuna kuna. Što se tiče "Dosjea Panama", konkretnih imena, još uvijek nemaju.