Slika nije dostupna
Slika nije dostupna

Kažite ženama da ne znaju računati i tako će i biti - pokazuju ispitivanja provedena u Kanadi.


Testiranja su, naime, pokazala da su žene kojima je unaprijed rečeno da muškarci i žene znaju jednako dobro računati postigle mnogo bolje rezultate od onih kojima su rekli da je nadarenost za matematiku genetski uvjetovana.

Vezani članci Nina Popović, Zoran Milanović, Sanja Sarnavka, Rada Borić, i Renata Ivanović Pljušte reakcije na Milanovićevu izjavu o žrtvama seksualnog nasilja: ''Predsjedniče, sram vas bilo!" Astrid Malvić Jutro koje je Astrid promijenilo život iz temelja: "Ispočetka sam učila hodati..."

A žene koje su čule da razlike uzrokuje okolina (primjerice da
profesori matematike protežiraju dječake) postigle su mnogo bolje rezultate od onih žena koje su jednostavno podsjetili na činjenicu da su žene.

Žene koje su postigle bolje rezultate na testovima imale su dvostruko više točnih odgovora od žena u drugim skupinama, objasnio je Steven Heine, profesor psihologije na Sveučilištu British Columbia u Vancouveru.

Kako se čini, nečiji uspjeh na testu ovisi o tome koliko od te osobe očekujemo.

"Naši rezultati pokazuju da ljudi genetska objašnjenja vrlo često smatraju najuvjerljivijima i konačnima", rekao je Heine.

Heine i njegovi suradnici htjeli su pokazati kako na ljude utječu stereotipi o sebi samima. Više od 220 žena podijelili su u četiri skupine i između 2003. i 2006. davali im testove iz matematike i razumijevanja teksta, a rezultate su objavili u časopisu Science.

"Naša studija ne ispituje postoje li urođene razlike među spolovima", rekao je Heineov suradnik Ilan Dar-Nimrod. "Umjesto toga smo istražili koliko stereotip može utjecati na uspješnost žena na testovima iz matematike."

Žene su najprije dobile test iz matematike, zatim su morale pročitati esej, a na kraju su dobile još jedan test iz matematike.

U dvije skupine žene su u prosjeku imale između pet i deset točnih odgovora od 25 matematičkih pitanja, a u druge dvije u prosjeku 15 do 20 točnih odgovora.

Žene iz skupina koje su postigle slabije rezultate čitale su esej koji je ili govorio o genetskim razlikama između muškaraca i žena u nadarenosti za matematiku ili o prikazu žena u umjetnosti. Cilj tih eseja bio je da ih podsjeti na to da su žene.

Osim što su žene iz tih dviju skupina postizale slabije rezultate od ostalih žena, one su postigle lošije rezultate na testu koji su rješavale nakon eseja.

Taj proces psiholozi nazivaju "prijetnja stereotipa", objasnio je Heine. "Ako član skupine za koju postoji negativan stereotip dođe u priliku da testira taj stereotip, vjerojatno će se ugušiti pod pritiskom."

S druge strane žene koje su čitale eseje u kojima se tvrdilo da ne postoje prirodne razlike između muškaraca i žena kada je riječ o matematici, nastavljale su bez pritiska rješavati testove. 

A isto je bio i slučaj s onima koje su pročitale esej u kojemu se tvrdi da za razlike nisu krive one nego postoje zbog objektivnih okolnosti. To je ženama omogućilo da odbace stereotip i nastave rješavati testove bez pritiska, objasnio je Heine.