Slika nije dostupna
Slika nije dostupna

Magnetsko polje Zemlje nije se promijenilo već dvije milijarde godina što potvrđuje jednu hipotezu, koju je do sada bilo teško provjeriti, a prema kojoj je plavi planet nekada bio "divovska kugla snijega".


Američki geolog David Evans sa sveučilišta Yale sakupio je bogatu zbirku globalnih podataka o geomagnetizmu evaporita koji "potiču" još od proterozoika (ere koja je prethodila pojavi oblika složenog života na Zemlji).

Vezani članci Stari albumi Prekopali stare ladice i ormare, pronašli blaga iz starih albuma koja su morali podijeliti sa svima Lana Klingor Mihić Naša pjevačica se prisjetila početaka svoje karijere i iznenadila fanove starim fotkama

Prema Evansovim riječima, magnetske karakteristike tih stijena sugeriraju da je, kao i danas, magnetsko polje Zemlje bilo oblikovano oko bipolarne osovine.

Iz toga se može zaključiti da je u neoproterozoiku (posljednje
razdoblje proterozoika, prije manje od manje od milijardu i 540 milijuna godina), Zemlja nalikovala na "snježnu kuglu".

Poznato je da to posljednje razdoblje dogovara ledenom dobu uz ekvatorijalne regije Zemlje. Prema jednima, druge su regije jednako prekrivene ledom, ali prema drugima fenomen bi bio lokaliziran i objašnjavao bi se promjenom nagiba našeg planeta: nagib je kut rotacijske osi Zemlje i okomice na Zemljinu orbitu oko Sunca što određuje koji dio planeta je hladan a koji je topao.

Danas je nagib Zemlje 23,5 stupnjeva, polovi su najhladnije zone, a ekvatorijalne zone najtoplije. No, ako taj nagib prijeđe 58 stupnjeva, situacija bi bila drugačija: polovi bi postali topli, a ekvator hladan.

Drugim riječima, u slučaju takve promjene, led bi se razvijao bliže ekvatoru. Dakle, magnetizam evaporita koje je analizirao Evans a koji dolaze iz geoloških spremišta smještenih između 10 i 35 stupnja geografske duljine, ne pokazuju nikakvu promjenu nagiba.