Karl Scheele
Umro nakon kušanja svojih otlkrića
Scheele je bio briljantan farmaceutski kemičar koji je otkrio mnoge kemijske elemente. Najvažniji kemijski elementi koje je otkrio bili su kisik, klor i magnezij.
Također je otkrio proces veoma sličan pasterizaciji. Scheele je imao naviku probavati svoja otkrića i na sreću uspio preživjeti probavanje hidrogen cijanida.
No, sreća ga nije poslužila kada je, sudeći po simptomima, umro od trovanja živom.
Jean-Francois De Rozier
Prva žrtva avionske nesreće
Jean-Francois bio je učitelj fizike i kemije, a strast za letenjem kod njega je probudila izložba balona 1783.
Nakon što je asistirao pri letu ovce, kokoši i patke, odlučio je sam krenuti na putovanje.
S balonom na vrući zrak letio je na visini od 914 metara, a zatim odlučio da će prijeći La Manche od Francuske prema Engleskoj. Nažalost to mu je bio zadnji let. Na visini od 450 metra, balon se počeo ispuhavati, a znanstvenik je poginuo.
Elizabeth Ascheim
Umrla od rendgena
Elizabeth Fleischman Ascheim udala se za svog liječnika, dr. Woolfa. Zbog svoje profesije, Woolf je bio zainteresiran za nova otkrića Wilhelma Conrada Rontgena - x zrake, tj. rendgen.
I Elizabeth je pokazala toliki interes prema tim, tada nevjerojatnim otkrićima, da je uskoro kupila aparat za rendgen koji je smjestila u suprugov ured u San Franciscu.
Elizabeth i Woolf nekoliko su godina eksperimentirali s aparatom snimajući jedno drugog.
Nažalost nisu bili svjesni posljedica zračenja rendgena tako da se nisu zaštitili prilikom snimanja što je Elizabeth uzrokovalo rak od kojeg je i umrla.
Alexander Bogdanov
Ubio se krvlju
Bogdanov je bio ruski fizičar, filozof, ekonomist, pisac znanstvene fantastike i revolucionar.
S transfuzijom krvi počeo je eksperimentirati1924. godine, pretpostavlja se u potrazi za vječnom mladosti.
Nakon jedanaest transfuzija koje je sam sebi izveo, izjavio je da je time reducirao opadanje kose i poboljšao vid.
Nažalost, krv jednog donatora koju je koristio nije bila testirana na bolesti te je primio krv koja je bila zaražena malarijom i tuberkulozom. Ubrzo nakon toga umro je od posljedica.
Louis Slotin
Ubio se slučajnom reakcijom kritičnosti
Kanađanin Slotin, radio je na projektu Manhattan (američki projekt kojim se kreirala prva nuklearna bomba). U procesu eksperimenta kojeg je 21. svibnja 1946. godine obavljao Slotin kugla plutonija trebala je biti zatvorena u dvije šuplje polukugle, donja je polukugla već bila smještena oko plutonijeve jezgre, dok je gornju kroz rupu na vrhu palcem i odvijačem Slotin držao odvojenom od plutonijeve jezgre.
Šuplju gornju polukuglu odvojenom trebali su držati posebni držači i nije poznato zašto je Slotin koristio odvijač.
Sklapanje dviju šupljih polukugli oko plutonijeve jezgre značilo je reakciju kritičnosti. Upravo se to dogodilo kad je odvijač slučajno iskliznuo, a Slotin palcem nije uspio zadržati polukuglu.
Svjedoci su rekli kako je u trenutku spuštanja došlo do plavičastog bljeska i isijavanja topline. Slotin je golim rukama razdvojio dvije polukugle i prekinuo lančanu reakciju. Pri tome je značajno ozračen zbog čega je umro devet dana kasnije.
Imaju vremena za žalbu
Sporna kava
suze radosnice
